Separatisti se vraćaju na vlast: Najavljen novi referendum o nezavisnosti

Prema rezultatima nakon prebrojavanja gotovo svih glasova, PQ je osvojio približno 60 mjesta u Nacionalnoj skupštini Quebeca, dok je za većinu od ukupno 127 zastupničkih mjesta potrebno najmanje 64.

To znači da će separatisti formirati manjinsku vladu. Za usvajanje ključnih zakona, ali i za opstanak vlade u slučaju glasanja o povjerenju, bit će im potrebna podrška zastupnika iz drugih stranaka.

Lider PQ-a Paul St-Pierre Plamondon priznao je da birači nisu njegovoj stranci dali mandat za samostalno upravljanje pokrajinom.

"Stanovnici Quebeca izabrali su Parti Québécois tražeći od njega da sarađuje s drugim strankama i čuo sam tu poruku", poručio je.

Referendum ponovo u fokusu

Pobjeda PQ-a posebno je važna zbog njenog jasnog zalaganja za nezavisnost Quebeca. St-Pierre Plamondon najavio je mogućnost održavanja novog referenduma o odvajanju od Kanade, iako je ranije govorio da bi s takvim potezom sačekao do završetka mandata Donalda Trumpa na funkciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Lider separatista smatra da bi nezavisnost omogućila Quebecu da bolje zaštiti francuski jezik i vlastiti identitet. Taj cilj opisuje kao pitanje dugoročnog opstanka frankofonog stanovništva, koje predstavlja manjinu u širem sjevernoameričkom kontekstu.

St-Pierre Plamondon poručuje da stanovnici Quebeca imaju pravo odlučivati o vlastitoj političkoj budućnosti.

"Nastavljam sanjati i zamišljati tu državu. Taj san će jednog dana postati stvarnost", rekao je u pobjedničkom obraćanju.

Istovremeno je pokušao ublažiti strahove u ostatku Kanade, naglasivši da eventualna nezavisnost ne bi značila prekid odnosa s ostatkom zemlje.

"Projekt nezavisnosti ne znači da vas želimo isključiti. Quebec nikada neće promijeniti svoj geografski položaj, tako da nam je u interesu da sarađujemo", kazao je.

Težak udarac dosadašnjoj vlasti

Izborni rezultat predstavlja veliki poraz za Coalition Avenir Québec (CAQ), koja je u izbore ušla sa 79 zastupničkih mjesta.

Liderica CAQ-a Christine Fréchette priznala je izborni neuspjeh i poručila da prihvata odgovornost za rezultat koji je nazvala teškim.

Stranka je ostala bez ijednog zastupnika u Nacionalnoj skupštini, dok je Fréchette izgubila i vlastito mjesto u Trois-Rivièresu.

Međutim, pobjedu PQ-a ne treba automatski tumačiti kao dokaz da većina stanovnika Quebeca želi nezavisnost od Kanade.

Daniel Béland, profesor političkih nauka na Univerzitetu McGill u Montrealu, smatra da se izborni rezultat ne može posmatrati kao svojevrsni referendum o suverenitetu.

"Ovo nisu bili izbori o nezavisnosti, koja trenutno nije popularna u Quebecu, već o smjeni CAQ-a, stranke koja je na vlasti od 2018. godine", rekao je Béland.

Prema njegovoj procjeni, podrška nezavisnosti trenutno je oko 30 posto, što je znatno manje nego tokom ranijih perioda kada je separatističko pitanje bilo dominantnije.

Carney pred novim izazovom

Činjenica da će PQ upravljati kao manjinska vlada mogla bi donekle olakšati poziciju savezne vlade premijera Marka Carneyja. Bez podrške drugih stranaka separatistima će biti teže provesti proceduru potrebnu za organizovanje novog referenduma.

Liberalna i Konzervativna stranka protive se održavanju referenduma o suverenitetu. S druge strane, Québec solidaire, koji također podržava nezavisnost, mogao bi imati važnu ulogu u novom sazivu parlamenta.

Carney je čestitao St-Pierreu Plamondonu na izbornom rezultatu i poručio da je savezna vlada spremna sarađivati s novom administracijom Quebeca.

"Izgradnja snažnijeg Quebeca ključni je dio naše misije izgradnje snažnije Kanade", poručio je Carney.

Kao područja saradnje izdvojio je podršku kompanijama i radnicima pogođenim američkim carinama, stvaranje novih radnih mjesta i izgradnju stambenih objekata.

Pitanje jedinstva širi se Kanadom

Povratak separatista na vlast u Quebecu događa se u trenutku kada se pitanje teritorijalnog jedinstva ponovo nalazi u fokusu kanadske politike.

Samo dvije sedmice nakon izbora u Quebecu, građani Alberte trebali bi 19. oktobra glasati o tome treba li u toj pokrajini biti održan referendum o odvajanju od Kanade.

Béland smatra da bi gotovo istovremeno otvaranje pitanja nezavisnosti u dvije pokrajine moglo biti značajno i izvan kanadskog političkog konteksta. Prema njegovoj ocjeni, takav razvoj događaja mogao bi administraciji Donalda Trumpa ukazati da pitanje nacionalnog jedinstva i dalje predstavlja izazov za Kanadu, uprkos rastu podrške premijeru Carneyju.

Quebec je do sada dva puta održao referendume o suverenitetu. Na posljednjem, 1995. godine, opcija ostanka u Kanadi pobijedila je s izuzetno malom razlikom.

Pokrajina danas ima oko 9,1 milion stanovnika, a francuski jezik govori približno 80 posto stanovništva. Quebec već raspolaže širokim stepenom autonomije: samostalno ubire porez na dohodak, vodi vlastitu imigracijsku politiku s naglaskom na frankofone doseljenike i ima zakonski okvir kojim se francuskom jeziku daje prednost u odnosu na engleski.

Separatistički pokret dodatno se suočava s promijenjenim odnosima između Kanade i SAD-a. Politika Donalda Trumpa prema Kanadi, uvođenje carina i njegove ponovljene izjave o mogućnosti da Kanada postane 51. američka savezna država utjecali su na jačanje kanadskog nacionalnog identiteta.

Takva retorika istovremeno je dijelu frankofonog stanovništva Quebeca dala dodatni razlog za podršku ostanku u Kanadi.

Američke carine i Trumpove prijetnje bile su među ključnim temama saveznih izbora 2025. godine. Na tim izborima Carneyjevi liberali ostvarili su pobjedu, iako su samo nekoliko mjeseci ranije u anketama imali znatno slabiju podršku.

(Vijesti.ba)