Crnogorski premijer pozdravio prijedlog EK-a: Želimo punopravno članstvo

Spajić je poručio da Crna Gora, nakon 14 godina pregovora, želi "punopravno članstvo u Evropskoj uniji", sa svim pravima i obavezama koje ono podrazumijeva.

„Punopravno članstvo podrazumijeva i pravo da odlučujemo. Pozdravljam predloženi okvir Evropske komisije kojim se ne predviđa ukidanje ili ograničavanje prava veta budućih članica“, naveo je Spajić na društvenoj mreži X.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ranije je u Strasbourgu predstavila novi dokument o politici proširenja EU-a. Kazala je da će se smanjiti broj mehanizama za veto koje jedna članica može koristiti, posebno kada je riječ o pristupanju novih država.

Kos: Sve članice će imati jednaka prava

Kos je naglasila da će sve članice, uključujući buduće, imati jednaka prava.

„Ne želimo članstvo drugog reda. Da bi se pridružile našoj Uniji, države moraju ispuniti veoma visoke standarde u pogledu vladavine prava“, rekla je Kos.

Spajić je istakao da je Podgorica tokom pregovora insistirala na punopravnom članstvu i poručio da Crna Gora ne strahuje od mehanizama zaštite evropskih vrijednosti.

„Jasno definisani i proporcionalni mehanizmi koji štite vladavinu prava i zajedničke evropske vrijednosti podržavaju upravo ono što želimo za Crnu Goru: uređen sistem, snažne institucije i jednaku pravdu za svakog građanina“, kazao je.

Crna Gora je do sada otvorila sva **33 pregovaračka poglavlja**, od kojih je 18 privremeno zatvorila. Evropska komisija predložila je privremeno zatvaranje još sedam poglavlja, a crnogorski zvaničnici očekuju da bi pregovori mogli biti završeni krajem ove ili početkom naredne godine. Podgorica se nada članstvu u EU-u do 2028. godine.

Milatović: Bilateralna pitanja ne smiju usporavati evropski put

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je da evropski put Crne Gore ne bi trebao biti uslovljen otvorenim bilateralnim pitanjima, posebno odnosima s Hrvatskom.

Milatović je kazao da bi želio najbolje moguće odnose sa Zagrebom i pozvao dvije države da se više fokusiraju na zajedničku budućnost u Evropskoj uniji.

„Hrvatska je naš partner i prijatelj. Dajte da više fokusa stavimo na stvari koje nas spajaju, a mnogo manje na one koje su nas razdvajale u prošlosti“, rekao je.

Posebno je ukazao na činjenicu da se poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, već mjesecima ne zatvara, iako je, prema njegovim riječima, tehnički spremno za zatvaranje.

Među otvorenim pitanjima Podgorice i Zagreba su "status školskog broda 'Jadran', odšteta hrvatskim državljanima zatočenim u logoru Morinj, pitanja sukcesije vojne imovine te povrat imovine hrvatskim državljanima u Crnoj Gori".

Crnogorski i hrvatski zvaničnici formirali su komisije za rješavanje dijela tih pitanja. Jedno od ključnih pitanja odnosi se na vojnu imovinu, za koju je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prošle sedmice rekao da vrijedi više od "2,7 milijardi dolara".

Radman je naveo da Hrvatska, osim broda „Jadran“, potražuje i drugu vojnu imovinu, uključujući brodove, podmornice i vojnu bolnicu, te da Zagreb posjeduje dokumentaciju i mape kojima potkrepljuje svoje zahtjeve.

(Vijesti.ba / FENA)