Hoće li se u Njemačkoj krivično kažnjavati negiranje prava Izraela?

Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje redovno se pojavljuju na grafitima i protestima. U nekim slučajevima poziva se i na uništenje Izraela. Početkom jula Bundesrat je odobrio prijedlog Hessena prema kojem bi javno negiranje prava Izraela na postojanje ili pozivanje na njegovo uništenje moglo biti kažnjivo zatvorom do pet godina ili novčanom kaznom – pod uslovom da je takva izjava podobna da podstakne antisemitističko nasilje ili druge samovoljne postupke.

Prijedlog je, međutim, naišao na ozbiljne pravne kritike. Oko 30 profesora prava ocijenilo ga je neustavnim, uz obrazloženje da je borba protiv antisemitizma opravdana, ali da se mišljenje ne može zabraniti općim zakonom. Slične rezerve iznijela je i Naučna služba Bundestaga, dok je njemačko-francuski političar Zelenih Daniel Cohn-Bendit inicijativu ocijenio „temeljno pogrešnom“.

I savezna vlada izrazila je krajem augusta sumnju u ustavnost prijedloga, upozoravajući na „značajan ustavnopravni rizik“. Vlada smatra da su negiranje prava Izraela na postojanje i pozivi na njegovo uništenje već u određenoj mjeri obuhvaćeni važećim zakonima.

Hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz, međutim, insistira da je novo zakonsko rješenje potrebno. Kao argument navodi neujednačenu sudsku praksu, između ostalog u vezi s parolom „From the River to the Sea“, kao i nagli porast antisemitističkih krivičnih djela nakon 7. oktobra 2023. godine. Profesor prava sa Univerziteta u Gießenu Steffen Augsberg, koji je za vladu Hessena izradio pravno mišljenje, smatra da je prijedlog u skladu s ustavom. Poziva se i na presudu Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine, poznatu kao „Wunsiedel presuda“, kojom je, zbog posebne historijske odgovornosti Njemačke, dopušteno kažnjavanje veličanja nacističke diktature.

Predsjednik Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj Josef Schuster načelno podržava cilj inicijative, ali smatra da je odredba smještena u pogrešan dio krivičnog zakona. Po njegovom mišljenju, trebalo bi je uvrstiti među krivična djela protiv stranih država, a ne među odredbe o podsticanju mržnje.

Schuster ističe da je napad Hamasa i drugih ekstremističkih grupa 7. oktobra 2023. godine bio prekretnica za jevrejsku zajednicu u Njemačkoj. U napadu je u Izraelu ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je oko 250 osoba odvedeno kao taoci u Gazu. Nakon toga uslijedio je rat u kojem su poginule desetine hiljada Palestinaca.

Samo nekoliko minuta nakon Hessena, i Savezno ministarstvo pravde ponovilo je svoje rezerve. Glasnogovornik Eike Hosemann naglasio je da se samo izražavanje mišljenja, prema njemačkom ustavu, ne može kažnjavati. „Wunsiedel presudu“ nazvao je vrlo posebnom iznimkom, a hessensku inicijativu rizičnom.

Prijedlog sada ide pred Bundestag, gdje se očekuje žestoka pravna i politička rasprava. Nije isključeno ni da će pitanje na kraju završiti pred Saveznim ustavnim sudom u Karlsruheu.

(Vijesti.ba)