
Rusija pojačava napade na ukrajinske data centre, ključne objekte za funkcionisanje brojnih digitalnih usluga. Postavlja se pitanje može li Ukrajina ostati bez pristupa internetu i koliko bi stabilna internet veza u budućnosti mogla koštati korisnike.
Dok su hakerski napadi i nestanci električne energije ranije predstavljali neke od najvećih prijetnji za ukrajinske data centre, sada su na meti i sami objekti u kojima se nalaze serveri.
Od početka septembra Rusija sistematski napada data centre. Digitalna infrastruktura u Kijevu i drugim dijelovima zemlje već je pretrpjela posljedice. Nakon pojedinih napada privremeno su bili prekinuti programi nekoliko televizijskih kanala i rad online streaming servisa, dok su probleme prijavili i korisnici pojedinih kablovskih operatera, piše Deutsche Welle.
Zašto Rusija napada data centre?
Data centri su objekti u kojima se čuvaju i obrađuju ogromne količine podataka. U njima se nalaze serveri, sistemi za pohranu podataka i mrežna oprema koja omogućava neprekidan rad brojnih online usluga.
Na ovu infrastrukturu oslanjaju se informativni portali, državni registri, elektronsko bankarstvo, cloud servisi, telefonski sistemi i korporativne mreže. Zbog toga oštećenje jednog data centra ne mora pogoditi samo pristup internetu, već može poremetiti čitav niz svakodnevnih usluga.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Rusija napadima na velike ukrajinske data centre pokušava poremetiti protok informacija. Prema njegovim riječima, Moskva, suočena s neuspjehom u ostvarivanju svojih ciljeva na bojnom polju, traži nove načine da destabilizira svakodnevni život u Ukrajini.
Može li Ukrajina ostati bez interneta?
Uprkos razmjerama napada, stručnjaci smatraju da je potpuni prekid interneta u Ukrajini malo vjerovatan.
Stručnjak za telekomunikacije Oleksandr Hluščenko objašnjava da je ukrajinsko tržište internet usluga izrazito decentralizirano. Zbog relativno niskih prepreka za ulazak na tržište, veliki broj kompanija godinama je nudio internet usluge.
Prosječan korisnik u Ukrajini može birati između više provajdera, a u pojedinim stambenim zgradama dostupno ih je čak deset. Takva konkurencija, prema Hluščenku, doprinijela je razvoju veoma kvalitetne internet infrastrukture.
Ipak, fizičko uništenje dijelova mreže može dovesti do prekida usluga kod pojedinih operatera, sve dok oštećena infrastruktura ne bude popravljena.
Sličan stav iznio je i Oleksandr Fedijenko, član parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost, odbranu i obavještajne poslove.
„Da li će internet nestati u Ukrajini? Naravno da ne. Doći će do reorganizacije infrastrukture i uspostavljanja rezervnih lokacija“, napisao je Fedijenko na Facebooku.
Podaci se čuvaju na više lokacija
Jedna od ključnih mjera zaštite jeste decentralizacija. Iako fizičko uništenje servera može izazvati probleme, podaci se često istovremeno čuvaju i arhiviraju u drugim data centrima, uključujući one izvan Ukrajine.
Hluščenko objašnjava da sistemi u takvim situacijama mogu automatski preusmjeriti rad na drugi data centar. Telekomunikacione kompanije dodatno koriste evropske cloud servise za čuvanje kopija podataka.
Oleksandr Olšanski, osnivač provajdera MiroHost i čelnik kompanije Internet Invest, rekao je da je njegov data centar praktično uništen. Ipak, posljedice po korisnike bile su ograničene.
„Oko 95 posto korisnika nije pogođeno jer se oslanjaju na kapacitete u Poljskoj i Češkoj. Ostalo mi je samo oko 150 od ukupno 20.000 do 25.000 korisnika koji, iz bilo kog razloga, nisu izmjestili, duplirali ili napravili rezervne kopije svoje infrastrukture“, rekao je Olšanski za RBC-Ukrajina.
Veća sigurnost znači i veće troškove
Stručnjaci preporučuju data centrima dodatno ulaganje u decentralizaciju, rezervnu opremu i geografsko raspoređivanje infrastrukture. Podaci bi, uz to, trebali biti višestruko kopirani i zaštićeni na serverima u evropskim data centrima i putem cloud servisa.
Kao jedno od mogućih rješenja spominje se i premještanje dijela infrastrukture u podzemne objekte. Međutim, takve mjere zahtijevaju dodatna ulaganja, što bi se moglo odraziti i na cijene usluga za krajnje korisnike.
„Navikli smo na to da imamo najbrži i najjeftiniji internet u Evropi, kao i najbolju tehničku podršku“, ističe Fedijenko.
Serhij Beskrestnov, savjetnik predsjednika za razvoj odbrambenih tehnologija, također očekuje rast cijena interneta, jer će provajderi morati nadoknaditi troškove popravke i dodatne zaštite infrastrukture.
Za sada, međutim, stručnjaci ne očekuju potpuni nestanak interneta u Ukrajini. Umjesto toga, rat bi mogao ubrzati proces izgradnje skuplje, ali otpornije i geografski razuđenije digitalne infrastrukture.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja