Protesti tresu Francusku: Vlada obećala 3.000 novih nastavnika

Lecornu je to najavio nakon što je 71.500 ljudi učestvovalo u novom valu protesta širom Francuske, tražeći bolje uslove u školama.

Demonstracije je pratilo više stotina hapšenja i napada na obrazovne ustanove i policiju.

WATCH: Protesters charge riot police in Paris https://t.co/D47TSmgICD

— Politics Global (@PolitlcsGlobal) October 8, 2026

Lecornu je rekao da bi, prema planu koji je osmislio ministar obrazovanja Edouard Geffray, zamjenski nastavnici trebali početi raditi u 114 srednjih škola u kojima je nedostatak nastavnika najveći.

Geffray je za televiziju TF1 rekao da se očekuje da nastavnici stignu u škole između petka i sljedećeg utorka.

Premijer je također najavio planove za slanje nekoliko stotina dodatnih članova osoblja koji bi pomogli u školama.

Nakon jesenjeg raspusta škole će moći bolje iskoristiti nastavnike za pokrivanje smjena onih koji su na kratkotrajnom odsustvu, rekao je.

Lecornu je također obećao dodatno finansiranje, rekavši da će vlada podnijeti amandmane na budžet za 2027. godinu kako bi neke od učeničkih prijedloga pretvorila u konkretne mjere, posebno kada je riječ o zamjenskim nastavnicima.

BREAKING: France in a state of chaos. Police charge protesters on Place de la Bastille in Paris after students slam them with projectiles. After the charge, students continue to hurl paving stones. Follow: @RMXnews https://t.co/HITGmat3zQ

— Remix News & Views (@RMXnews) October 8, 2026

Najava je prvi konkretan odgovor vlade na zahtjeve učenika koji protestuju tražeći više nastavnika i veća ulaganja u obrazovanje.

Studenti su se u međuvremenu također pridružili demonstrantima, a novi protesti najavljeni su za naredne dane.

Francuski tinejdžeri nastavljaju blokirati škole uprkos premijerovim obećanjima

Francuski srednjoškolci blokirali su u četvrtak pojedine škole i protestovali na gradskim ulicama nakon što je vlada obećala riješiti njihove pritužbe zbog nedostatka nastavnika i zapuštenih školskih zgrada, ali bez konkretnih pojedinosti.

Protestni pokret, koji ulazi u treću sedmicu, razotkrio je duboke napetosti u Francuskoj zbog zahtjeva javnosti za ulaganjima u zapuštene javne službe i nedostatka novca s kojim se suočava vlada, izložena pritisku tržišta obveznica da smanji dug i deficit.

Val protesta doveo je do više stotina hapšenja, desetina povrijeđenih i žestoke rasprave o upotrebi sile interventne policije protiv tinejdžera. Vlada je u srijedu suspendovala upotrebu šok-bombi tokom osiguravanja protesta.

Ministarstvo obrazovanja saopćilo je da su u četvrtak ujutro 224 srednje škole bile zatvorene, dok je 151 škola djelimično otvorena nakon blokade. Navodi se da je broj zatvorenih škola smanjen za 30 posto u odnosu na srijedu ujutro te da je 94 posto srednjih škola potpuno ili djelimično otvoreno.

Snimci uživo na televizijskim kanalima pokazali su da su protestne povorke u četvrtak ponovo organizovane u Nantesu, Rennesu, Bronu, Toulonu i Marseilleu, dva dana nakon što su stotine hiljada demonstranata izašle na ulice širom zemlje. Poslijepodnevno okupljanje planirano je na Trgu Bastille u Parizu.

U blizini Srednje škole Hélène Boucher u 20. pariškom arondismanu, radničkoj četvrti, podignuta je barikada od kanti za smeće, a demonstranti su uzvikivali parole i nosili transparente. Izbili su i sukobi s policijom, prenosi HRT.

Charlotte Beaubeau, nastavnica engleskog jezika, rekla je da je došla na blokadu kako bi izrazila solidarnost s učenicima, opisujući reakciju policije na val protesta kao pretjeranu.

– Ovdje je niz odraslih koji se brinu da sve prođe u redu, rekla je.

Polarizirane političke reakcije uoči izbora

Premijer Sébastien Lecornu obratio se naciji u srijedu navečer, obećavši da će vlada do kraja oktobra predstaviti „konkretne, brze i potpuno finansirane odgovore“, ne navodeći pojedinosti.

Internetska platforma za savjetovanje, pokrenuta kako bi srednjoškolci izrazili nezadovoljstvo i iznijeli svoje zahtjeve, privukla je više od 43.000 odgovora u prva dva dana.

Međutim, vlada je pod pritiskom različitih sektora koji traže podršku, i to u trenutku kada su njeni troškovi zaduživanja naglo porasli zbog zabrinutosti tržišta u vezi sa stanjem javnih finansija.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u četvrtak ujutro paket beskamatnih kredita za poljoprivrednike u iznosu od dvije milijarde eura, uz paket hitne pomoći od 1,3 milijarde eura najavljen prošlog mjeseca nakon rekordnih ljetnih vrućina i suša.

Šest mjeseci uoči izbora na kojima će biti izabran nasljednik predsjednika Emmanuela Macrona, nakon završetka njegovog drugog uzastopnog mandata, reakcije političara na val učeničkih protesta izuzetno su polarizirane.

Vodeća kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen upozorila je na štetu na školama koju je prouzrokovala manjina demonstranata te pozvala da oni ili njihovi roditelji plate troškove popravke. U utorak je predstavila planove za znatno smanjenje javne potrošnje u slučaju pobjede.

Njen suparnik s krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji također ima izglede za ulazak u drugi krug, pohvalio je demonstrante nazvavši ih „nevjerovatnima“ te osudio policijsku brutalnost.

Prema istraživanju agencije Elabe za BFM TV, 72 posto Francuza smatra da su zahtjevi učenika opravdani, ali 55 posto njih smatra da bi proteste trebalo prekinuti.

Vlada nastoji pronaći ravnotežu između osude nasilnih izgreda i izražavanja razumijevanja za pojedine pritužbe učenika.

Protesti učenika i u Belgiji

U Belgiji su protesti održani ispred nekih škola u Bruxellesu i ispred Univerziteta u Liègeu, izvijestila je televizija RTBF.

U Liègeu, gdje su lokalni mediji izvijestili o više od stotinu hapšenja povezanih s učeničkim protestima ovog mjeseca, vlasti su uvele zabranu javnih okupljanja više od tri osobe do 16. oktobra. Međutim, policija je saopćila da je protest na univerzitetu bio odobren.

Belgijski ministar vanjskih poslova Bernard Quintin izjavio je da su se aktivisti krajnje ljevice infiltrirali među demonstrante u školama u Liègeu i da nanose materijalnu štetu.

Julien Doeche, član Antifašističke fronte Liègea, rekao je za RTBF da su Quintinove tvrdnje „izmišljotine“.

(Vijesti.ba)