Ostajete bez daha nakon nekoliko stepenica? Uzrok nije uvijek slaba kondicija

Penjanje stepenicama zahtijeva više napora nego hodanje po ravnom, jer tijelo mora savladavati vlastitu težinu, zbog čega srce i pluća rade intenzivnije.

Ipak, važno je obratiti pažnju na to koliko se često javlja zadihanost, koliko traje i da li se pojavila tek nedavno. Iako je ponekad povezana s manjkom fizičke aktivnosti, otežano disanje može biti i znak određenih zdravstvenih tegoba.

Šta sve može uzrokovati zadihanost?

Način života i nivo fizičke kondicije mogu imati značajan utjecaj na to kako podnosimo penjanje stepenicama. Osobe koje se manje kreću često se brže umaraju, čak i tokom aktivnosti koje drugima ne predstavljaju veći napor.

Međutim, uzrok ne mora biti samo slaba kondicija. Zadihanost se može javiti i kod osoba koje imaju probleme sa srcem ili plućima, anemiju, poremećaje rada štitne žlijezde ili anksioznost.

Prema riječima interniste dr. Harsha Moolea, ubrzano disanje nakon penjanja jednog ili dva sprata može biti sasvim očekivana reakcija organizma, čak i kod ljudi koji su u dobroj fizičkoj formi. Sama po sebi, takva zadihanost ne mora biti razlog za zabrinutost.

Kada otežano disanje može ukazivati na problem?

Nije svaka zadihanost ista, zbog čega je važno obratiti pažnju na simptome koji je prate. Reumatologinja i internistica dr. Aly Cohen upozorava da otežano disanje praćeno zviždanjem u grudima ili osjećajem stezanja može ukazivati na zdravstvene probleme, uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća i fibrilaciju atrija, poremećaj srčanog ritma.

Posebno je važno reagovati ako se zadihanost pojavila iznenada, ako je izraženija nego ranije ili se javlja pri sve manjem naporu. U takvim situacijama preporučuje se ljekarski pregled kako bi se utvrdilo šta uzrokuje tegobe.

Ako se pojave stezanje ili bol u prsima koji ne prolaze, mučnina ili nesvjestica, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Kako ljekar može utvrditi uzrok?

Ako se često zamarate prilikom penjanja stepenicama, a ranije niste imali takve poteškoće, nemojte zanemarivati promjenu. Ljekar će na osnovu simptoma i pregleda procijeniti koje su dodatne pretrage potrebne.

Dijagnostika može uključivati elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage te, kada postoji potreba, dodatne preglede srca i pluća. Cilj je utvrditi da li je zadihanost posljedica slabije kondicije ili postoji zdravstveni razlog koji zahtijeva liječenje.

Kako poboljšati kondiciju i lakše se penjati?

Ako je zadihanost povezana sa slabijom fizičkom spremom, postepeno povećavanje aktivnosti može pomoći da svakodnevne obaveze postanu lakše.

Stručnjaci preporučuju redovno hodanje, vožnju bicikla ili plivanje, kao i vježbe poput čučnjeva i iskoraka koje jačaju mišiće nogu. Intenzitet aktivnosti treba povećavati postepeno, u skladu s vlastitim mogućnostima.

Dr. Luke Sorrell savjetuje da se krene s penjanjem jednog sprata, a zatim da se opterećenje povećava iz sedmice u sedmicu. Prema njegovim riječima, mnogi ljudi primijete poboljšanje nakon četiri do osam sedmica redovne aktivnosti.

Ipak, ako se zadihanost tek pojavila, pogoršava se ili je prate drugi simptomi, važno je prvo razgovarati s ljekarom, umjesto da se problem pripisuje isključivo nedostatku kondicije.

(Vijesti.ba)