Hrvatska uvodi drakonske kazne: Za ilegalne utrke do 5.000 eura i zatvor

Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović obrazložio je da je cilj izmjena smanjiti broj saobraćajnih nesreća i zaštititi živote učesnika u saobraćaju.

„Prošle godine na hrvatskim cestama poginula je 261 osoba. To su 22 izgubljena života više nego 2024. godine. Iza svakog tog broja stoji čovjek, obitelj, nečiji rođak, roditelj, dijete ili prijatelj“, rekao je Božinović.

Naveo je da je ove godine broj poginulih manji za 22 u odnosu na isti period prošle godine, ali da stanje sigurnosti na cestama i dalje nije zadovoljavajuće.

„Hrvatska se razvija. Imamo više vozila, više prometa, veću mobilnost građana i milijune turista koji koriste naše prometnice. Ali razvoj Hrvatske mora pratiti razvoj prometne kulture. Ne možemo imati moderne autoceste, moderna vozila i europske prometne standarde, a istodobno tolerirati ponašanja koja izravno ugrožavaju ljudske živote“, poručio je.

Sigurnosni pojas i prijevoz djece

Jedna od predloženih promjena odnosi se na povećanje kazni za nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisan prijevoz djece. Umjesto dosadašnjih 130 eura, kazna bi iznosila 200 eura.

„Neprihvatljivo je da danas ljudi gube živote zato što nisu koristili sigurnosni pojas. Jednako tako, neprihvatljivo je da se djeca u automobilima prevoze bez odgovarajuće zaštite. Zato povećavamo kazne za nekorištenje pojasa i nepropisan prijevoz djece sa 130 na 200 eura“, najavio je ministar.

„Sigurnost djece i ljudskih života nema alternativu“, dodao je.

Za ilegalne utrke kazne do 5.000 eura

Poseban dio izmjena odnosi se na ilegalne automobilske utrke i okupljanja ljubitelja automobila na kojima pojedinci izvode opasne manevre, driftaju i snimaju rizičnu vožnju za društvene mreže.

„Javne prometnice nisu trkališta, a sigurnost građana nije prostor za nečije dokazivanje. Posljednjih godina svjedočimo sve opasnijim oblicima ponašanja na takozvanim car meet okupljanjima, ilegalnim utrkama, driftanju, demonstriranju brzine i snimanju opasnih vožnji za društvene mreže“, rekao je Božinović.

Istakao je da cilj nije ograničavanje okupljanja ljubitelja automobila, već sankcionisanje ponašanja kojima se ugrožavaju drugi učesnici u saobraćaju.

„Zato uvodimo stroge sankcije za organiziranje i sudjelovanje u ilegalnim utrkama, kazne od 2000 do 5000 eura, mogućnost zatvora do 60 dana, oduzimanje vozila i zabranu upravljanja“, najavio je.

Kažnjavat će se i snimanje te objavljivanje opasne vožnje na društvenim mrežama.

„Popularnost na društvenim mrežama ne može biti opravdanje za ugrožavanje nečijeg života na cestama. Poruka je jednostavna: onaj tko se želi utrkivati, za to postoje staze. Hrvatske ceste nisu trkališta“, poručio je Božinović.

Za opasno parkiranje kazna od 300 eura

Izmjene zakona obuhvataju i nepropisno parkiranje kojim se ugrožava sigurnost ili ozbiljno ometa saobraćaj. Za takve prekršaje predložena je kazna od 300 eura.

„U našim gradovima nepropisno parkiranje nije samo komunalni problem. Onaj tko blokira prometnicu, nogostup, pristup osobama s invaliditetom ili prolaz žurnim službama ugrožava prava i sigurnost drugih građana“, rekao je ministar.

Najavljeno je i pojednostavljivanje postupaka te veća samostalnost gradova i općina u provođenju poslova iz njihove nadležnosti.

„Država treba postavljati jasna pravila, a lokalna samouprava treba preuzimati odgovornost za njihovu provedbu“, rekao je.

Roditeljima prijeti kazna do 3.000 eura zbog romobila

Značajne novine predviđene su i za električne romobile, naročito kada ih koriste djeca mlađa od 14 godina.

„Električni romobili postali su dio svakodnevnog života, osobito djece i mladih. Ali romobil nije igračka i može prouzročiti teške ozljede, pa i smrtne posljedice“, upozorio je Božinović.

„Zato predlažemo kazne od 1000 do 3000 eura za roditelje i skrbnike koji djeci mlađoj od 14 godina omogućuju upravljanje romobilima, kao i za upravljanje romobilima koji imaju veću snagu od dopuštene“, najavio je.

„Roditeljska odgovornost ne završava kupnjom romobila, ona upravo tada počinje“, dodao je.

Kazne za vožnju bez zaštitne kacige i nepropisno kretanje električnim romobilom trebale bi biti povećane na 100 eura. Predviđeno je i obavezno evidentiranje i označavanje romobila kako bi se utvrdilo da li ispunjavaju zakonske uslove za učešće u saobraćaju.

„Ne želimo poslati poruku da se borimo protiv novih tehnologija, to nije točno, ali se borimo protiv neodgovornosti. Bolje je danas spriječiti dijete da upravlja vozilom kojim ne smije upravljati nego sutra objašnjavati roditeljima zašto je došlo do tragedije“, rekao je ministar.

Nove odredbe za hitne službe

Predloženim izmjenama trebalo bi se omogućiti efikasnije djelovanje policije, vatrogasaca i hitne medicinske pomoći u situacijama kada su ugroženi ljudski životi. U ovaj sistem bit će uključena i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS).

„Policija, vatrogasci i hitna medicinska pomoć moraju imati pravni okvir koji omogućuje brzo reagiranje kad su ugroženi životi, uz jasno propisane sigurnosne uvjete. U tu skupinu dodat ćemo i Hrvatsku gorsku službu spašavanja jer, kad je nečiji život ugrožen, svaka minuta može biti presudna“, rekao je Božinović.

Lakša razmjena podataka između država

Hrvatska planira uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim pravilima, uključujući proširenu prekograničnu razmjenu podataka o saobraćajnim prekršajima. To bi trebalo omogućiti bolju saradnju policijskih službi, posebno kada vozači prekršaje počine izvan države u kojoj je vozilo registrovano.

„Pravila moraju jednako vrijediti za sve, bez obzira na to čije su registarske pločice na vozilu. Činjenica da ste prešli granicu neće biti okolnost zbog koje neka druga policija neće moći vidjeti je li vam izrečena neka kazna“, poručio je ministar.

Na kraju je naglasio da cilj novih propisa nije povećanje prihoda od kazni, nego smanjenje broja nesreća i stradalih na cestama.

„Vlada je proteklih godina značajno ulagala u sigurnost cesta, modernizaciju policije, tehnologiju nadzora i prometnu infrastrukturu, ali zakoni i tehnologija sami po sebi nisu dovoljni. Potrebna nam je promjena ponašanja“, rekao je.

„Sigurnost prometa nije samo odgovornost policije i države, to je zajednička odgovornost svih koji sudjeluju u prometu. Naš cilj nije naplatiti više kazni, već imati manje prometnih nesreća i manje ozlijeđenih“, zaključio je Božinović.

(Vijesti.ba)