Čeka li Evropu zima s više ili manje snijega? Objavljena velika prognoza

Najnoviji oktobarski izračuni šest sezonskih modela upućuju na to da bi nadolazeća zima mogla donijeti manje snijega u većem dijelu Evrope. U odnosu na septembarske prognoze, izgledi za snježne padavine dodatno su oslabjeli, posebno u južnim i centralnim dijelovima kontinenta, prognozira Severe Weather Europe.

Modeli istovremeno upućuju na sporiji početak snježne sezone u decembru, dok se najizraženiji signal za snježne padavine očekuje u drugoj polovini zime, a mogao bi se nastaviti i početkom proljeća.

Prema prosjeku šest sezonskih modela, količine snijega ispod prosjeka očekuju se u gotovo cijeloj zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi. Najveći manjak predviđa se uz zapadnu obalu Skandinavije, na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva te na području zapadnog Balkana. Više snijega od prosjeka očekuje se samo na krajnjem sjeveroistoku Evrope i u manjim dijelovima sjevernih planinskih područja.

Poređenje oktobarske i septembarske prognoze ECMWF-a pokazuje da su se izgledi za snijeg povećali u većem dijelu kontinenta, a najveće smanjenje očekivanih količina odnosi se na južne i centralne dijelove Evrope. Prema prikazanoj analizi, svih sedam glavnih evropskih regija obuhvaćenih poređenjem sada ima prognozu ukupne količine snijega ispod prosjeka, prenosi tportal.hr.

Kada se očekuje najviše snijega?

U većem dijelu zapadne, centralne i južne Evrope nijedan mjesec zasad nema signala za količinu snijega iznad prosjeka.

Februar se izdvaja na širem području od istočne i centralne Evrope prema sjeveroistoku, kao i u dijelovima sjevera kontinenta. U martu se iznadprosječne količine snijega predviđaju na krajnjem sjeveru.

To upućuje na mogućnost da snježnija razdoblja budu izglednija u drugoj polovini zime. Ipak, riječ je o dugoročnoj sezonskoj prognozi koja ne može pouzdano predvidjeti konkretne snježne epizode za pojedine gradove ili regije.

Prema analizi, na sezonski obrazac snažno utiče El Niño, klimatski fenomen povezan s porastom temperature površine mora u centralnom i istočnom tropskom dijelu Tihog okeana. On može uticati na položaj i snagu mlazne struje te promijeniti raspored atmosferskih sistema i padavina, navodi Severe Weather.

Njegov uticaj nije jednak u svim dijelovima svijeta, a sam po sebi ne određuje hoće li određena regija imati snježnu ili blagu zimu. Za snijeg je presudna i temperatura zraka, te čak ni povoljan raspored oluja ne garantuje obilne snježne padavine ako je previše toplo.

Izgledi za snijeg uglavnom su ispod prosjeka i u većim evropskim skijaškim područjima. Alpe se, međutim, izdvajaju zbog velikih razlika među prognozama šest modela.

Pojedini modeli predviđaju više od 30 centimetara snijega iznad prosjeka, dok drugi upućuju na manjak od 30 do 60 centimetara. Prosjek prognoza pokazuje količinu snijega blizu normale u istočnim Alpama, a blago ispod prosjeka u zapadnim Alpama.

Zbog velikih razlika među modelima pouzdanost prognoze ukupne količine snijega za Alpe vrlo je niska.

Sve navedene karte prikazuju dugoročne sezonske trendove, a ne konačnu prognozu stvarne količine snijega. Izgledi će se s približavanjem zime dodatno mijenjati, stoga će za preciznije zaključke biti važno pratiti nova ažuriranja sezonskih modela, zaključuje Severe Weather.

Inače, kako smo pisali, i prije zime bi se signal El Niña mogao jasnije uklopiti u cirkulaciju sjeverne hemisfere, čime se mijenja vjerovatnoća određenih obrazaca, ali se ne dobija direktna prognoza za Jadran.

Ako mlazna struja ostane povoljno postavljena, a Atlantik i Sredozemlje budu vrlo topli, prema Jadranu bi češće mogao stizati vlažan zrak. Jugo, južina i cikloni tada bi mogli imati važnu ulogu.

Unutrašnjost Balkana može imati drugačije uslove. Dinaridi snažno utiču na padavine i strujanje, pa razlike između Jadrana, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Panonske nizije mogu biti velike. Približi li se snažan El Niño svom maksimumu, njegov atmosferski signal u decembru može postati izraženiji, a za Evropu će ipak biti presudna njegova povezanost s ostalim dijelovima cirkulacije.

Sezonske karte pokazuju topliji temperaturni signal uz povećane količine padavina, a jedan od mogućih slijedova uključuje jugo i obilnu kišu, prolazak fronte, naglu buru i kratkotrajno zahlađenje, a zatim zatopljenje i novu ciklonu.

Ponavljanje takvih promjena u razmacima od sedam do deset dana moglo bi donijeti temperature i padavine oko sezonskog prosjeka ili malo iznad njega. Ako hladan zrak prodre dovoljno duboko prema Balkanu, a nad Sredozemljem se istovremeno razvije ciklona, moguć je snijeg u višim predjelima te u određenim situacijama i u nizinama.


(Vijesti.ba)