Balkan na udaru klimatskih ekstrema

Upozorio je da bi, ako se ovaj trend nastavi, prosječne temperature u Srbiji tokom juna i septembra do 2050. godine mogle dostići oko 40 stepeni, dok bi u julu i augustu mogle iznositi i do 50 stepeni.

Valjarević, koji se nalazi na Stanfordovoj listi dva posto najutjecajnijih naučnika svijeta, objasnio je da je Balkan posebno izložen zbog niže nadmorske visine, nedovoljne pošumljenosti i manjka prirodnih površina koje ublažavaju zagrijavanje.

Prema njegovim riječima, najugroženije su Španija, Grčka i Meksiko, dok se Balkan nalazi na četvrtom mjestu. Unutar regije posebno su izložene Bosna i Hercegovina, a zatim Srbija. Najtoplije područje u Srbiji, kako navodi, nalazi se između Ćuprije i Paraćina.

Klimatske promjene ugrožavaju sela i infrastrukturu

Posljedice klimatskih promjena ne pogađaju samo poljoprivredu i vodoprivredu. Prema Valjarevićevim istraživanjima, željeznička infrastruktura i stanice u južnoj i istočnoj Srbiji posebno su ranjive na klimatske ekstreme.

Upozorio je i na povezanost klimatskih promjena s demografskim pražnjenjem sela. Prema jednom modelu, do 2050. godine oko 680 ruralnih naselja u Srbiji moglo bi biti zahvaćeno procesom demografskog i prostornog gašenja.

Procjene pokazuju da bi broj stanovnika ruralnih područja mogao pasti s oko 2,1 milion u 2022. na približno 1,44 miliona do 2050. godine, a do 2100. na oko 730.000.

Valjarević smatra da je potrebno hitno djelovati kako bi se sačuvali vodni resursi, osigurala proizvodnja hrane i prilagodila infrastruktura.

Zagađene rijeke i velike štete u poljoprivredi

Dodatni problem predstavlja zagađenje voda. Prema Valjarevićevim navodima, oko 80 posto rijeka u Srbiji ozbiljno je zagađeno, dok su pojedini vodotoci, među kojima su Borska rijeka i Zlatna rijeka kod Majdanpeka, svrstani u najlošije kategorije kvaliteta.

Suša je ove godine izazvala i velike gubitke u poljoprivredi. Procijenjena šteta na kukuruzu, uljanoj repici i šećernoj repi iznosi oko dvije milijarde eura.

Profesor upozorava da bi klimatske promjene mogle ugroziti proizvodnju hrane u cijelom regionu, zbog čega države moraju ozbiljnije pristupiti planiranju i zaštiti prirodnih resursa.

Kao jedno od mogućih rješenja predlaže osnivanje ministarstva za klimatske promjene i održivi razvoj, koje bi vodili stručnjaci, uz jasnu strategiju upravljanja vodom, hranom i energijom.

„Najvažnija politika jeste osigurati vodu, hranu i energiju“, poručio je Valjarević.

(Vijesti.ba)