Zašto su nasilni protesti u Francuskoj česti i mogu li se "preliti" na Njemačku?

Simon Teune politički je sociolog i istraživač na Slobodnom univerzitetu u Berlinu te jedan od osnivača Udruženja za istraživanje protesta i društvenih pokreta. U razgovoru za Evangeličku novinsku agenciju (epd) objašnjava zašto u Francuskoj često dolazi do nasilnih protesta i zašto sličan razvoj događaja nije vjerovatan u Njemačkoj, prenosi DW.

Limoges city hall set on fire by rioters at the end of the Oct. 17 protest; the bell tower collapsed and the prefect says the building is "largely lost" Rioters attacked Limoges' hôtel de ville late Saturday afternoon after the Oct. 17 cost-of-living march, breaking windows and setting fire to the ground floor; cars were also burned outside. Firefighters arrived shortly after 6 p.m., and the flames reached the roof around 7 p.m. and were still burning at 8:10 p.m. The 43-meter bell tower collapsed. Prefect Maurice Barate said the roof fell onto the lower floors except in the west wing and two-thirds of the facade had disappeared, calling the building "largely lost," a "heritage catastrophe" and a "deliberate act" by rioters. The 19th-century building, opened in 1883 and inspired by Paris's city hall, is a listed monument. Interior Minister Laurent Nuñez confirmed the fire; Prime Minister Sébastien Lecornu said "we will not be intimidated." Earlier in Limoges, fireworks mortars were fired at police near the A20 interchange, a police vehicle was burned and shops were looted. Reported by AFP, franceinfo, Europe 1 and Flash FM. NOT CONFIRMED: Which artworks and decorations inside have been destroyed. Claims that works by Henri-Paul Motte, Jean-Joseph Weerts and Urbain Bourgeois are definitively lost have not been confirmed by officials, and no inventory has been published. I also found no figure on injuries or arrests in Limoges. Saturday's national mobilization against the cost of living drew a very large turnout, with CNews reporting more than 550,000 demonstrators, while violence was concentrated in Paris, Lyon, Marseille and Limoges, including a brief break-in at Marseille's city hall. The loss of a historic city hall turns a day of mostly peaceful marches into a symbolic national event and will dominate the political response. What to watch: the official damage and heritage assessment once the fire is out, arrests and charges for arson, the government's response including any new security measures, and whether the unions and student groups distance themselves from the violence. Sources: AFP; franceinfo / France 3 Nouvelle-Aquitaine; Europe 1; CNews; Flash FM; Haute-Vienne prefecture; Interior Ministry.

— The Informant (@theinformant_x) October 17, 2026

U Francuskoj su tokom vikenda stotine hiljada ljudi protestovale zbog nezadovoljstva politikom. Osim mirnih protesta bilo je i mnogo nasilja, uhapšeno je više od 2.000 osoba, a povrijeđeno je oko 1.000 policajaca i vatrogasaca. Ljudi su izašli na ulice i u drugim evropskim gradovima, poput Milana i Brisela. Mogu li se tako masovni protesti proširiti i na Njemačku?

Simon Teune: Smatram da je vrlo malo vjerovatno da će se protesti u tom obliku preliti na Njemačku. Uslovi su veoma različiti kada je riječ o političkom sistemu, kulturi protestovanja i društvenim okolnostima. Društvene nejednakosti u Francuskoj znatno su izraženije, a mladi se, između ostalog i zbog visoke stope nezaposlenosti, više plaše za svoju budućnost. Ipak, najvažnije je to što se u Njemačkoj tokom proteklih decenija razvila izrazito mirna kultura protestovanja.

Šta to znači?

Teune: Sukobi su izuzetno rijetki. Kada do njih ipak dođe, vrlo brzo se proglašavaju neprihvatljivim. To se moglo vidjeti tokom protesta grupe „Posljednja generacija“. Iako nivo eskalacije nije bio naročito visok, reakcije su bile veoma burne.

I naš politički sistem funkcioniše drugačije: u Njemačkoj se odluke donose uz učešće različitih grupa, a zemlja je uređena kao federacija. Za razliku od Francuske, s njenom centralnom vlašću, ovdje ne postoji jedan očigledan protivnik. Naprimjer, obrazovna politika u Njemačkoj u nadležnosti je saveznih pokrajina pa se i nezadovoljstvo može rasporediti na različite nivoe. Situacija u Italiji i Španiji sličnija je onoj u Francuskoj.

Protests in Paris escalate as luxury boutiques, including CELINE, Dior, Burberry and Louis Vuitton, are reportedly damaged and looted. What began as student-led demonstrations over school conditions has reportedly grown into wider anti-government protests, reflecting broader social and economic grievances across France. @zakariaabdelkafi | @laveulliure | @ctrlibre

— (@NoExtraFeelings) October 18, 2026

Zašto protesti u Francuskoj često brzo poprime masovne razmjere i prerastu u nasilje?

Teune: Prije svega, važno je naglasiti da nisu svi učesnici protesta odgovorni za eskalaciju. U Francuskoj je na ulice izašlo pola miliona ljudi, a samo je vrlo mali dio njih na kraju napadao policiju, pljačkao trgovine i palio automobile.

Međutim, tamo postoji snažnija tradicija konfrontacijskih protesta i takvo je ponašanje do određene mjere postalo uobičajeno. Ima ljudi koji na protestima očekuju sukobe pa ih i podstiču.

Određenu ulogu ima i policija: ona u Francuskoj češće primjenjuje strategiju čvrste ruke. Policija poseže za silom već kod manjih prekršaja, što dodatno zaoštrava situaciju. Osim toga, ovo nisu bili prvi protesti, nego su sukobi iz sedmice u sedmicu postajali sve ozbiljniji.

Protesti su počeli kao učenički protesti, a sada su prije svega usmjereni protiv visokih životnih troškova. Ko danas izlazi na ulice?

Teune: I to je jedna od francuskih posebnosti: jedna grupa pokrene protest, a zatim joj se pridružuju druge grupe, iskazuju solidarnost i iznose vlastite zahtjeve. To smo mogli vidjeti i tokom protesta „Žutih prsluka“ prije nekoliko godina. Protesti zbog stanja u školama proširili su se na socijalne teme: inflaciju, rast cijena i životne uslove u banlieueima, siromašnijim predgrađima.

Desni politički blok povezuje nerede s migrantskim porijeklom mnogih izgrednika.

Massive protests in France against the high cost of living and the deterioration of public services. https://t.co/H3FUK6kcvC

— Globe Eye News (@GlobeEyeNews) October 18, 2026

Teune: Nasilju pribjegavaju veoma različite grupe. To mogu biti demonstranti koji dopuste da ih situacija ponese ili oni koji takve situacije namjerno žele izazvati, kao što je slučaj s nekim anarhističkim grupama.

Tu su i mladi iz predgrađa. Oni se u svakodnevnom životu često osjećaju nemoćno i izloženo policijskom maltretiranju. Pljačka trgovina i napadi na policiju tada im se mogu činiti kao trenuci u kojima ponovo stječu osjećaj moći.

Prikazivanje migracije kao problema univerzalna je strategija krajnje desnice. Međutim, takvo objašnjenje ni izdaleka nije dovoljno za razumijevanje situacije. To su Francuskinje i Francuzi, čak i ako neki od njih imaju migrantsko porijeklo. No oni su u francuskom društvu potisnuti na marginu i nalaze se u nepovoljnijem društvenom položaju.

Hoće li se situacija smiriti nakon nereda tokom vikenda?

Teune: Prizori poput požara u gradskoj vijećnici u Limogesu mogu djelovati šokantno, pa i na same demonstrante. Od predsjednika Emmanuela Macrona čujemo dvije poruke: s jedne strane priznanje da reakcija na proteste nije bila primjerena, a s druge prijetnje oštrim mjerama.

Situacija se ne mora dodatno pogoršati, ali je sasvim moguće da eskalacija još nije dostigla vrhunac.

Postoje li u istraživanjima protesta saznanja o tome kako nasilje utiče na ostvarivanje zahtjeva demonstranata?

Teune: Na to pitanje nije lako odgovoriti. Kada je riječ o cijelim pokretima, postoje dokazi da nenasilni protesti češće dovode do uspjeha. Nasilje, međutim, može djelovati i kao katalizator, tako što političarima daje do znanja da je neka situacija hitna.

Druga moguća posljedica jeste da umjereniji glasovi unutar protestnog pokreta dobiju više pažnje nego prije. No nasilje može dovesti i do osude cijelog protesta.

(Vijesti.ba)