Burkina Faso vratila smrtnu kaznu

Ministar pravde Edas Rodrigo Bajala potvrdio je da su zastupnici glasali za usvajanje novog zakonskog rješenja.

Ponovnim uvođenjem smrtne kazne okončan je period njenog ukidanja, koji je trajao od 2018. godine, kada je na vlasti bio tadašnji demokratski izabrani predsjednik Roš Mark Kristijan Kabore.

Prema podacima organizacije Human Rights Watch, posljednje poznato izvršenje smrtne kazne u Burkini Faso zabilježeno je 1988. godine.

Pripreme za povratak ove kazne počele su ranije. Vijeće ministara vojne hunte usvojilo je u decembru nacrt zakona kojim je predviđeno njeno ponovno uvođenje, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, među kojima su Amnesty International i Human Rights Watch.

Te organizacije kritikovale su najavljene mjere, ocjenjujući ih represivnim i upozoravajući na mogućnost njihove zloupotrebe protiv političkih protivnika i drugih osoba koje se protive vlastima.

Ministar pravde Bajala još je 2024. godine najavio mogućnost povratka smrtne kazne, poručivši da se o tom pitanju raspravlja i da će ona biti primjenjivana.

Pritisak na političke protivnike

Vojna vlast u Burkini Faso već se ranije suočavala s optužbama da ograničava slobodu izražavanja i obračunava se s neistomišljenicima. Organizacije za ljudska prava upozoravale su na hapšenja novinara i aktivista koji se bave zaštitom građanskih sloboda.

Ranije ove godine vojna hunta raspustila je sve političke stranke u zemlji i ukinula zakonske propise kojima je bio uređen njihov rad. Taj potez dodatno je pojačao zabrinutost zbog stanja demokratije i političkog pluralizma.

Ponovno uvođenje smrtne kazne dolazi u trenutku kada se Burkina Faso suočava s ozbiljnom sigurnosnom krizom. Zemlja, koja nema izlaz na more i ima približno 23 miliona stanovnika, godinama se bori protiv oružanih grupa povezanih s Al-Kaidom i takozvanom Islamskom državom.

Sukobi su doveli do brojnih civilnih žrtava, dok su i državne snage i naoružane grupe optuživane za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Organizacije za ljudska prava optužile su vladine snage, ali i pripadnike grupe Jamaat Nusrat al-Islam wal-Muslimin, povezane s Al-Kaidom, za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

U izvještaju objavljenom ove godine Human Rights Watch navodi da su vladine snage u periodu od 2023. do 2025. godine ubile dvostruko više civila nego džihadističke grupe.

Takvi navodi dodatno su intenzivirali raspravu o odgovornosti državnih institucija i zaštiti civila, dok međunarodne organizacije upozoravaju da strožije kazne same po sebi ne rješavaju duboke sigurnosne i političke probleme s kojima se zemlja suočava.

Usvajanje novog krivičnog zakonika tako označava novu fazu u politici vojne hunte, uz sve izraženiju zabrinutost međunarodne zajednice zbog ljudskih prava, političkih sloboda i načina na koji vlasti odgovaraju na sigurnosnu krizu.

(Vijesti.ba)