Honduras pokušava izazvati kišu iz aviona dok suša uništava usjeve

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova metoda nije sigurno rješenje za dugotrajni nedostatak padavina.

Pilot Victor Torres leti iznad isušenih polja kukuruza u planinskim predjelima Hondurasa i traži oblake u koje tehničar ispušta čestice srebro-jodida iz metalnog rezervoara.

Postupak se naziva zasijavanje oblaka, a cilj mu je podstaći stvaranje padavina. Međutim, o njegovoj učinkovitosti i opravdanosti i dalje se vode rasprave.

Sušu je dodatno pogoršao klimatski fenomen El Niño, koji mijenja vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta. Posebno su pogođene zemlje Srednjoameričkog sušnog koridora, koji se proteže od juga Meksika do Paname.

U Gvatemali, Hondurasu, Salvadoru i Nikaragvi propadaju usjevi kukuruza i graha, stoka ugiba ili se prodaje, a gubitke bilježe i proizvođači kafe te uzgajivači škampa.

Aníbal Zúñiga, koordinator distribucije pomoći Svjetskog programa za hranu u selu Nueva Concepcion, opisao je kako se kriza odražava na svakodnevni život stanovništva.

"Porodice odlaze na spavanje s jednim ili dva obroka dnevno, i to nakon što su pribjegle drugim strategijama preživljavanja, poput prodaje životinja, alata... samo da bi izdržale", rekao je Zúñiga.

Svjetski program za hranu procjenjuje da bi gotovo 50 miliona ljudi širom svijeta moglo biti izloženo akutnoj nesigurnosti u snabdijevanju hranom. Očekuje se da će se utjecaj El Niña nastaviti do 2027. godine.

Situacija je posebno teška u Hondurasu, gdje se čak i u uobičajenim godinama svaka peta osoba suočava s nekim oblikom nesigurnosti hrane. Kako bi ublažila posljedice suše, vlada je meksičkoj kompaniji platila 750.000 dolara za 20 letova čiji je cilj izazivanje kiše.

Ipak, meteorolog Nabil Kawas, bivši dekan nauka na Nacionalnom autonomnom univerzitetu Hondurasa, smatra da zasijavanje oblaka ne može riješiti problem dugotrajne suše.

"Ovo je eksperiment", rekao je Kawas, ističući da bi ulaganje u sisteme za navodnjavanje i izgradnju rezervoara vjerovatno bilo korisnije za siromašne poljoprivrednike.

José Francisco Ordóñez, glasnogovornik honduraškog Sekretarijata za poljoprivredu, brani program i navodi da je on samo jedan dio šireg odgovora na krizu. Ostale mjere uključuju unapređenje navodnjavanja, izgradnju rezervoara te podjelu hrane, gnojiva i sjemena.

Prema Ordóñezu, nakon letova zabilježeno je između 20 i 60 posto više padavina u ključnim područjima nego što se očekivalo prema projekcijama. Kawas, međutim, navodi da je raniji sličan program povećao količinu kiše za manje od 10 posto.

Poljoprivrednici i dalje strahuju za svoju budućnost. Carlos Alberto Hernández iz sela Nueva Concepcion kaže da su njemu i njegovim komšijama potrebni bunari kako bi mogli opstati bez obzira na to hoće li biti kiše.

Prema procjeni Ordóñeza, poljoprivrednici poput Hernándeza ove su godine zbog suše izgubili između 80 i 90 posto usjeva.

Novi neuspjeh sjetve značio bi još jedan težak udarac za porodice koje su već pretrpjele velike gubitke.

(Vijesti.ba)