Ažurirano:

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a oštro je kritikovao aktuelno rukovodstvo Srbije zbog odnosa prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Osvrćući se na smrt Mladića i njegovu sahranu u Beogradu uz vojne počasti, Lagumdžija je poručio da će ga historija pamtiti kao "kasapina Bosne", dok ga, kako je naveo, sadašnje srbijansko rukovodstvo slavi kao ratnog heroja.
U govoru je podsjetio i na presudu Međunarodnog suda pravde protiv Srbije te upozorio da se naslijeđe Haškog tribunala i Rezidualnog mehanizma mora sačuvati, posebno zbog žrtava genocida, porodica nestalih i budućih generacija.
Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a tokom razmatranja rada Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Lagumdžija je naglasio da rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njegovog nasljednika ima dubok pravni, historijski i humanitarni značaj za Bosnu i Hercegovinu.
"Naslijeđe ovih institucija mora biti očuvano i zaštićeno. Prava i dostojanstvo žrtava i preživjelih, potrebe porodica koje još tragaju za nestalim osobama, kao i važnost borbe protiv negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca moraju ostati u središtu pažnje tokom provođenja preostalog mandata Mehanizma i njegovog urednog zatvaranja", poručio je Lagumdžija.
Posebno oštar dio govora uslijedio je nakon što se Lagumdžija osvrnuo na obraćanje predstavnika Srbije pred Vijećem sigurnosti.
Naglasio je da neće pojedinačno komentarisati tvrdnje, uvjeravanja, zahtjeve i kritike koje je iznijela srbijanska delegacija, ali je odlučio izdvojiti događaj koji, prema njegovim riječima, najbolje pokazuje odnos aktuelnog rukovodstva Srbije prema prošlosti.
"Ne komentarišući pojedinačne detalje te izjave, uvjeravanja, tvrdnje, zahtjeve ili kritike sadržane u njoj, osvrnut ću se na jedan događaj koji o sadašnjem rukovodstvu Srbije govori glasnije i jasnije od bilo čega drugog", kazao je.
Potom je govorio o Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, koji je 27. augusta 2026. godine preminuo u Hagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.
"Ratko Mladić preminuo je prošlog augusta. Državljanin Srbije, kojeg je zvanična Srbija plaćala u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, kojeg su štitili vojni i državni vrh Srbije dok je 16 godina izbjegavao pravdu, od podizanja optužnice 1995. godine", naveo je Lagumdžija.
Uslijedila je poruka o tome kako će historija pamtiti Mladića.
"Historija će ga pamtiti kao 'kasapina Bosne'", poručio je ambasador BiH.
Lagumdžija je u nastavku govora podsjetio na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici i obavezu kažnjavanja počinilaca, uključujući njihovo izručenje Haškom tribunalu.
"Historija će pamtiti da je Međunarodni sud pravde utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu time što nije spriječila genocid u Srebrenici i što nije kaznila ili izručila počinioce, poput Ratka Mladića, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju", kazao je.
Pozvao se i na dio presude u kojem se govori o vezama tadašnje Savezne Republike Jugoslavije s političkim i vojnim rukovodstvom bosanskih Srba.
"Savezna Republika Jugoslavija bila je u poziciji da utječe na bosanske Srbe koji su osmislili i proveli genocid u Srebrenici, zbog snažnih političkih, vojnih i finansijskih veza između SRJ, s jedne strane, i Republike Srpske i Vojske Republike Srpske, s druge strane", citirao je Lagumdžija dio sudske odluke.
Prema njegovoj ocjeni, takvi nalazi ostavljaju malo prostora za sumnju u uključenost Srbije u događaje koji su prethodili genocidu i odvijali se tokom njegovog izvršenja.
Lagumdžija je podsjetio da je Mladić na kraju izveden pred međunarodno pravosuđe i osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici i zločine tokom opsade Sarajeva.
Zatim je uputio direktnu kritiku rukovodstvu Srbije zbog načina na koji je Mladić ispraćen nakon smrti.
"A sada sadašnje rukovodstvo Srbije odlučuje da je on heroj. Ni manje ni više nego ratni heroj. Njegovi posmrtni ostaci prevezeni su vladinim avionom. Pripadnici vojske Srbije održali su komemoraciju Ratku Mladiću u Beogradu", naveo je.
Mladićevo tijelo prevezeno je iz Haga u Beograd avionom Vlade Srbije, a sahranjen je 7. septembra na Topčiderskom groblju uz vojne počasti.
Lagumdžija je u govoru naveo da je sahrani prisustvovalo šest ministara Vlade Srbije, kao i visoki zvaničnici Republike Srpske.
O načinu na koji su srbijanske vlasti organizovale ispraćaj Mladića govorio je kao o pokazatelju njihovog odnosa prema žrtvama i suočavanju s prošlošću.
"To je čovjek kojeg oni slave, oplakuju i veličaju. Tako pokazuju saosjećanje i spremnost da se suoče s prošlošću, iskupe i prihvate odgovornost. Tako grade povjerenje u regiji i promoviraju pomirenje. Tako poštuju i podržavaju međunarodno pravo", poručio je Lagumdžija.
Njegove kritike dolaze nakon što je sahrana Ratka Mladića u Srbiji izazvala reakcije evropskih zvaničnika i međunarodnih organizacija, koji su upozorili da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca nije u skladu s evropskim vrijednostima.
U drugom dijelu obraćanja Lagumdžija se posvetio budućnosti Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Podsjetio je da je Mehanizam osnovan kao privremena institucija koja treba završiti preostale poslove međunarodnih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina prihvata činjenicu da Mehanizam mora završiti svoj mandat, ali da taj proces mora biti pažljivo organizovan.
"Zatvaranje mora biti pažljivo planiran proces koji štiti dostignuća međunarodnog krivičnog pravosuđa, prava žrtava i osigurava neprekidno obavljanje svih neophodnih funkcija", rekao je.
Podsjetio je i na šestu reviziju rada Mehanizma te stavove koje je delegacija BiH iznijela na sjednici Vijeća sigurnosti u junu 2026. godine.
Pozdravio je odluku generalnog sekretara UN-a od 30. juna 2026. o ponovnom imenovanju predsjednika, sudija i sekretara Mehanizma na dvogodišnji mandat, uz mogućnost drugačijih odluka Vijeća sigurnosti i u zavisnosti od raspoloživih sredstava.
Istovremeno je izrazio žaljenje zbog toga što Vijeće sigurnosti nije osiguralo resurse i institucionalna rješenja potrebna za izvršavanje mandata Mehanizma i njegovo uredno zatvaranje.
"Odbijanje da se to učini ne briše njegovo naslijeđe niti njegov neizbrisiv trag u međunarodnom krivičnom pravosuđu, niti će ga potisnuti u zaborav", naglasio je.
Upozorio je da takav odnos ne može poništiti Rezoluciju 1966 iz 2010. godine i druge relevantne odluke Vijeća sigurnosti na osnovu kojih Mehanizam nastavlja djelovati.
"To bi samo dovelo Vijeće u situaciju da krši vlastite usvojene dokumente i da njegov kredibilitet ponovo bude doveden u pitanje", poručio je, prenosi N1.
Lagumdžija je pozvao Vijeće sigurnosti da što prije osigura odgovarajuća rješenja za čuvanje arhiva međunarodnih tribunala i Rezidualnog mehanizma, pružanje pomoći nacionalnim pravosuđima i postupanje po zahtjevima za pomilovanje, ublažavanje kazni ili prijevremeno puštanje na slobodu.
Naglasio je da očuvanje tih institucija i njihovih arhiva nije važno samo zbog pravde nego i zbog obrazovanja, historijskih istraživanja, zaštite sudski utvrđenih činjenica, sprečavanja budućih zločina te borbe protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Na kraju obraćanja ponovio je poziv Vijeću sigurnosti da ostane posvećeno završetku mandata Mehanizma u skladu s međunarodnim pravom.
"Pozivamo Vijeće da ostane posvećeno podršci ovoj završnoj i važnoj fazi djelovanja Mehanizma, zasnovanoj na poštovanju međunarodnog prava, na način koji garantuje završetak njegovog mandata, čuva integritet sudskog procesa i štiti njegovo naslijeđe", poručio je Lagumdžija i zaključio.
"Ponovo potvrđujemo našu podršku Mehanizmu dok završava svoj rad i nastavit ćemo čuvati njegovo naslijeđe".
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja