Istražili smo: Na turističke lokacije KS-a samo uz keš!

Vijesti.ba istražile su na kojim se popularnim turističkim lokacijama u Kantonu Sarajevo ulaznice mogu platiti karticama, a gdje posjetioci moraju imati gotovinu.

Elektronski novčanici, plaćanje mobitelima pa čak i pametnim satovima već su dio svakodnevnog života u svijetu, o kartičnom plaćanju da i ne govorimo.

Ipak, na pojedinim popularnim turističkim lokacijama u Kantonu Sarajevo posjetioci ulaznice i dalje mogu platiti isključivo gotovinom. Prepreka je to koju sistem turistima može ukloniti. No to još nije učinio.

S pravom se postavlja pitanje: zašto javne turističke ustanove nisu prilagodile način naplate potrebama posjetilaca i ko je odgovoran za ovakvu praksu?

Gdje se ulaznice mogu platiti karticom, a gdje ne?

Vijesti.ba kontaktirale su i provjerile mogućnosti plaćanja na više popularnih turističkih lokacija u Kantonu Sarajevo.

Gdje je omogućeno plaćanje karticama?

Gradska vijećnica i Trebevićka žičara kojima upravlja JP Sarajevo imaju opciju plaćanja gotovinom i platnim karticama.

Historijski muzej Bosne i Hercegovine također je omogućio kartično plaćanje, kao i Zemaljski muzej BiH.

Gdje NIJE OMOGUĆENO plaćanje karticama?

Spomenički kompleks Tunel „D-B“ - Tunel spasa

Vrelo Bosne i Bijambare

"Na Vrelu Bosne i Bijambarama plaća se isključivo gotovinom, nije još uvedeno kartično plaćanje. Pošto je naša ustanova budžetska organizacija, taj problem je potrebno da se riješi i odobri na višem nivou. Mi poslujemo preko trezora Ministarstva finansija KS", odgovorili su na upit Vijesti.ba iz KJU za zaštićena prirodna područja.

View this post on Instagram

A post shared by Vijesti.ba (@vijesti.ba)

Muzej Sarajeva bez odgovora

Muzej Sarajeva nije odgovorio na upit Vijesti.ba o tome da li posjetioci ulaznice mogu platiti karticama. Na službenoj stranici, na kojoj su objavljene cijene ulaznica, nema informacije o mogućnosti kartičnog plaćanja.

JU Muzej Sarajeva obuhvata pet objekata: Brusa Bezistan, Despića kuću, Svrzinu kuću, Muzej Sarajevo 1878–1918. i Muzej Jevreja BiH.

VRELO BOSNE - Stotine hiljada posjetilaca i samo gotovina

KJU za zaštićena prirodna područja upravlja zaštićenim područjima među kojima su Vrelo Bosne, Skakavac, Bentbaša, Trebević i Bijambare. Dva njihova područja imaju samo gotovinsko plaćanje, potvrđeno je za Vijesti.ba.

Spomenik prirode Vrelo Bosne tokom 2025. godine zabilježio je ukupno 332.007 posjetilaca, od čega je 225.196 bilo stranih gostiju.

Zaštićeni pejzaž Bijambare tokom iste godine posjetilo je 70.688 osoba, među kojima je bilo 12.620 stranih posjetilaca.

Početkom 2026. godine najavili su iz ove ustanove je da će fokus biti na poboljšanju uslova za posjetioce i razvoju infrastrukture. Ipak, na ovim lokacijama ulaznice se i u oktobru i dalje plaćaju isključivo gotovinom.

Ustanova u odgovoru za Vijesti.ba navodi da "je za uvođenje kartičnog plaćanja potrebno rješenje i odobrenje na višem nivou".

Na čelu KJU za zaštićena prirodna područja je Asad Jelešković, kadar stranke Narod i pravda, koji je na Općim izborima održanim početkom oktobra bio kandidat za Skupštinu Kantona Sarajevo(610 glasova).

TUNEL SPASA: Samo gotovina za 180.000 posjetilaca godišnje

Spomenički kompleks Tunel D-B jedan je od najposjećenijih memorijalnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Broj posjetilaca od 2021. do 2025. godine je porastao za 319,2 posto, a bilježe posjete od oko 180 hiljada ljudi godišnje.

Tunelom spasa upravlja Memorijalni centar Sarajevo, na čijem je čelu Ahmed Kulanić, također kadar stranke Narod i pravda. Kulanić je na Općim izborima bio kandidat za Parlament Federacije BiH (1.699 glasova).

Na naš novinarski upit "Tunelu spasa" o tome da li je omogućeno plaćanje ulaznica platnim karticama ili je plaćanje isključivo gotovinom te ukoliko nije omogućeno, zašto je to tako i postoje li planovi da se u budućnosti omogući plaćanje platnim karticama, ostali smo uskraćeni za konkretan odgovor.

U pisanom odgovoru su naveli cijene ulaznica, svoje radno vrijeme, ali informacije o kartičnom (ne)plaćanju nismo dobili.

Novinar Vijesti.ba je stoga posjetio ovu lokaciju i na licu mjesta se uvjerio da u ovaj kompleks, koji je tokom rata bio žila kucavica Sarajeva i kao takav danas je velika turistička atrakcija, možete ući samo sa gotovinskim plaćanjem.

Prema informacijama dostavljenim na upit Vijesti.ba, pojedinačna ulaznica za odrasle košta 20 KM, dok studentska ulaznica iznosi osam KM. Djeca mlađa od šest godina ne plaćaju ulaz, a cijena ulaznice za rezidente, odnosno građane Bosne i Hercegovine, iznosi osam KM uz predočenje lične karte.

Turisti su stigli, kad će digitalizacija?

Kada je riječ o turističkim lokacijama koje bilježe značajan broj posjetilaca, opravdano je pitati zašto se mogućnosti plaćanja ne prilagođavaju navikama gostiju i savremenim standardima usluge?

U slučaju KJU za zaštićena prirodna područja, ustanova navodi da posluje preko trezora Ministarstva finansija KS i da je za rješavanje problema potrebno odobrenje na "višem nivou".

"Viši nivo" za Memorijalni centar Sarajevo je Vlada KS i Skupština KS, koja ga je i osnovala  1997. godine pod nazivom Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca.

Kroz godine je mijenjao naziv i širinu djelatnosti, a 2012. godine mu je dodijeljen pod upravu Spomenički kompleks Tunel D-B.

Turizam raste, navike se ne mijenjaju

Naša zemlja je poželjna turistička destinacija turistima iz cijelog svijeta. Prirodne ljepote, gostoprimstvo ljudi, bogata historija, spoj različitih kultura ali i pristupačne cijene samo su neki od "magneta" koji ih dovode u našu zemlju. Tako je u prvih osam mjeseci 2026. godine BiH zabilježila 1.350.135 turističkih dolazaka, što je 0,6 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Kanton Sarajevo nastavio je bilježiti rast turističkog prometa. Prema podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo za ovu godinu, od januara do kraja septembra zabilježena su 677.564 turistička dolaska i ukupno 1.562.062 noćenja.

Brojke pokazuju značaj turizma za Kanton Sarajevo, ali otvaraju i pitanje kvaliteta usluga koje se nude posjetiocima.

Koliko je praktično da turista koji svakodnevno koristi karticu ili digitalni novčanik na pojedinim turističkim lokacijama u Sarajevu mora imati gotovinu kako bi kupio ulaznicu?

Kartične transakcije premašile 21 milijardu KM

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da je vrijednost transakcija realizovanih karticama u zemlji i inostranstvu tokom 2025. godine iznosila 21.102.734.732 KM. Godinu ranije ta vrijednost bila je 18.425.493.564 KM, što predstavlja povećanje od 2.677.241.169 KM.

Karticama izdatim u inostranstvu na bankomatima i POS uređajima bh. banaka tokom 2025. godine realizovane su transakcije u vrijednosti od 4.108.399.859 KM. Od toga se 2.099.348.990 KM odnosilo na podizanje gotovine, dok je vrijednost plaćanja roba i usluga putem POS uređaja iznosila 2.009.050.869 KM.

Ni plaćanje mobitelima više nije novost. Google Pay postao je dostupan korisnicima pojedinih banaka u BiH tokom 2023. godine, dok je Apple Pay zvanično uveden 29. jula 2025. godine.

Centralna banka BiH pokrenula je 20. jula i domaći sistem instant plaćanja, usklađen sa sistemom instant plaćanja Evropske unije. Za prva tri mjeseca rada realizovane su 182.003 transakcije ukupne vrijednosti 109,19 miliona KM. Sistem omogućava izvršavanje plaćanja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, uz fazno uključivanje banaka u početnom periodu.

Dok se razvijaju novi načini plaćanja i raste vrijednost kartičnih transakcija, turističke ustanove u Kantonu Sarajevo i dalje prihvataju samo gotovinu.

Kako se upravlja turističkim sektorom u KS?

Uz rast turističkog prometa, svakako se nameće i pitanje načina na koji se upravlja turističkim sektorom u Kantonu Sarajevo, posebno kada je riječ o odgovornosti institucija, trošenju javnog novca i unapređenju usluga za posjetioce.

Turistička zajednica KS odavno je prestala biti servis razvoja turizma, a postala poligon za politička kadroviranja, promociju pojedinaca i kontrolu milionskih budžeta bez stvarnog nadzora javnosti.

Brojna dokumentacija pokazuje kako i pravne usluge u TZKS postaju unosan biznis, uz izbjegavanje nagodbi i gomilanje sudskih postupaka. To je tema o kojoj su Vijesti.ba pisala više puta, a i dalje se čeka trenutak da se u pravosudne institucije uključe u provjeru njenog poslovanja, kako bi se ispitalo postupanje u imenovanjima, konkursnim procedurama ali i trošenju javnih sredstava.

Kad ćemo u korak s vremenom?

Dok statistika bilježi stotine hiljada turističkih dolazaka i više od milion noćenja u KS, važne turističke destinacije sa svojim načinom poslovanja ostaju zakopane u prošlosti.

Turisti nailaze na prepreke, a sistem ih ne otklanja.

Bez konkretnih podataka o odbijenim kupovinama i izgubljenim prihodima nije moguće utvrditi koliki bi finansijski efekat uvođenje kartičnog plaćanja imalo. No on je sasvim sigurno ogroman.

(VIJESTI.BA)