Traže se sankcije za Željka Mitrovića i još tri Vučićeva biznismena

Prema dokumentu od 14. oktobra, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, Vilson traži da se Ivanu Bošnjaku, Stojanu Vujku, Davoru Macuri i Željku Mitroviću ograniči putovanje u Sjedinjene Američke Države i pristup američkom finansijskom sistemu.

Vilson je zahtjev uputio u svojstvu kopredsjedavajućeg Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi, poznate kao Helsinška komisija SAD-a.

U obrazloženju ih je označio kao poslovne ljude koji, prema njegovim tvrdnjama, koriste veze s vlastima za sticanje lične koristi i podržavaju politički sistem koji smatra korumpiranim. Također ih je optužio za djelovanje protiv interesa SAD-a i umiješanost u navodno namještanje izbora zakazanih za 25. oktobar.

Ove optužbe predstavljaju navode iz zahtjeva za sankcije, a ne pravosnažno utvrđene činjenice.

Šta kažu američke vlasti?

Američki State Department odgovorio je na upit RSE da ne komentariše prepisku s Kongresom niti pojedinačne slučajeve koji se odnose na viznu evidenciju, pozivajući se na povjerljivost podataka.

U odgovoru je navedeno da administracija predsjednika Donalda Trumpa putem viznog postupka primjenjuje visoke standarde nacionalne i javne sigurnosti.

Sankcije SAD-a mogu biti uvedene pojedincima, kompanijama, organizacijama ili državama kada američke vlasti procijene da njihove aktivnosti ugrožavaju američku nacionalnu sigurnost, vanjsku politiku ili ekonomiju. Sam prijedlog za sankcionisanje, međutim, ne znači da je neko počinio krivično djelo niti da je sankcija već uvedena.

Prema podacima koje je objavio RSE, kompanije Milenijum tim i Alta banka ranije nisu bile pod međunarodnim sankcijama. Isto važi za Ivana Bošnjaka, Stojana Vujka i Davora Macuru. Željko Mitrović bio je na američkim i evropskim listama sankcija krajem devedesetih, tokom vlasti Slobodana Miloševića.

Srbijanska Srpska napredna stranka nije odgovorila na upit RSE.

Optužbe na račun Milenijum tima, Alta banke i Pinka

U zahtjevu se navodi da Ivan Bošnjak i Stojan Vujko, vlasnici kompanije Milenijum tim, dobijaju brojne državne ugovore za koje Vilson smatra da su rezultat koruptivnih veza. Prema njegovoj ocjeni, takva poslovna praksa otežava pristup tržištu drugim kompanijama, uključujući one iz SAD.

Kada je riječ o Alta banci, zahtjev sadrži optužbe o mogućoj umiješanosti u pranje novca, dok je televizija Pink opisana kao medij koji doprinosi koncentraciji utjecaja i služi kao propagandno sredstvo.

Vilson je u pismu kritikovao i politiku Aleksandra Vučića, navodeći da je oslabljena vladavina prava i demokratska konkurencija te da su, prema njegovoj ocjeni, otvorena vrata većem utjecaju Rusije i Kine.

Kongresmen je pozvao Rubija da razmotri predložene mjere, tvrdeći da bi one pomogle u sprečavanju zloupotreba tokom izbornog procesa.

Alta banka i Milenijum tim odbacuju navode

Alta banka je u odgovoru za RSE odbacila optužbe da su banka, Alta grupa ili Davor Macura povezani s pranjem novca, korupcijom, zloupotrebom javnih resursa ili miješanjem u izbore.

Iz banke su poručili da, prema njihovim saznanjima, nijedan nadležni organ nije donio odluku kojom bi potvrdio navode iz zahtjeva. Istakli su da Macura nije političar, već privrednik čiji poslovi obuhvataju bankarstvo, platne usluge i druge djelatnosti.

Dodali su da posluju pod nadzorom Narodne banke Srbije i da primjenjuju kontrole za sprečavanje pranja novca, uz interne i eksterne revizije. Također su naveli da će od nadležnih institucija zatražiti pojašnjenje u vezi s navodima.

Milenijum tim je poručio da posluje transparentno i u skladu sa zakonom te da neosnovane tvrdnje ne želi komentarisati. Iz kompanije su naveli da će svoja prava štititi raspoloživim pravnim sredstvima.

Željko Mitrović nije direktno odgovorio na optužbe. Umjesto toga, RSE-u je proslijedio svoju raniju objavu na Instagramu, u kojoj je govorio o poboljšanju odnosa Srbije i SAD-a i obilježio američki Dan nezavisnosti.

Ko su biznismeni obuhvaćeni zahtjevom?

Ivan Bošnjak i Stojan Vujko

Bošnjak i Vujko vlasnici su kompanije Milenijum tim, koja je tokom godina postala jedan od značajnijih učesnika u velikim infrastrukturnim i građevinskim projektima u Srbiji.

Kompanija je osnovana početkom 2003. godine, prvobitno za trgovinu prehrambenim proizvodima i otpadom, a građevinskim poslovima počela se baviti dvije godine kasnije.

Među projektima u kojima je učestvovala nalaze se „Beograd na vodi“ i izgradnja objekata za međunarodnu izložbu EXPO 2027. u Beogradu. Prema javno dostupnim finansijskim dokumentima koje je ranije analizirao RSE, njena dobit na kraju prethodne godine premašila je 21 milion eura.

Bošnjak i Vujko vlasnici su i niza drugih kompanija u Srbiji i regionu.

Milenijum tim ima i ugovor o lobiranju u SAD-u s advokatskom kancelarijom Steptoe LLP iz Washingtona. Prema dokumentima iz američke baze za registraciju stranih agenata, aktivnosti obuhvataju odnose s medijima i komunikaciju s institucijama i zvaničnicima u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropskoj uniji.

Davor Macura

Vlasnik Alta grupe Davor Macura privukao je pažnju javnosti sredinom oktobra, kada mu nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru nakon dolaska na podgorički aerodrom. Kompanija je tada navela da mu razlog zabrane nije obrazložen te da je u zapisniku spomenuta zaštita nacionalne i unutrašnje sigurnosti ili javnog zdravlja.

Macura je poslovanje počeo 2008. godine otvaranjem mjenjačnice Alta u Zemunu. Posao je potom proširio na platne usluge, bankarstvo, nekretnine i građevinarstvo.

Alta Pay našao se 2024. pod pažnjom Evropske centralne banke zbog transakcija povezanih sa sticanjem udjela u austrijskoj Addiko banci. Financial Times je tada izvijestio da je regulator provjeravao pitanja koja se odnose na kontrole protiv pranja novca i porijeklo Macurinog kapitala.

Alta Pay je odbacio navode o nepravilnostima i saopćio da je regulatorima dostavio dokumentaciju o porijeklu sredstava i internim kontrolama.

Kompanije iz Macurine grupe sarađuju i s Elektroprivredom Srbije u oblasti elektronskog plaćanja računa. U 2026. godini Alta Retail preuzeo je trgovačke lance Idea, Roda i Mercator u Srbiji.

Željko Mitrović

Željko Mitrović nalazi se na čelu Pink Media Group, čije poslovanje obuhvata televizijsku produkciju i druge medijske i komercijalne djelatnosti.

Televiziju Pink osnovao je krajem devedesetih godina, u vrijeme režima Slobodana Miloševića. U tom periodu bio je povezan i s Jugoslovenskom ljevicom (JUL), strankom koju je predvodila Miloševićeva supruga Mirjana Marković.

Mitrović je krajem devedesetih bio obuhvaćen američkim i evropskim sankcijama zbog povezanosti s tadašnjim režimom. Te mjere uključivale su ograničenja putovanja i poslovnih i finansijskih odnosa s američkim subjektima.

Pritisak američkih političara na Beograd

Zahtjev za sankcionisanje četvorice biznismena dolazi u periodu pojačanog interesovanja dijela američkog Kongresa za politička dešavanja u Srbiji.

Tokom prethodnih mjeseci američki zakonodavci predlagali su mjere povezane s, kako su naveli, nazadovanjem demokratije i rastućim utjecajem Rusije i Kine u Srbiji. Među inicijativama su prijedlozi koji uključuju vizne i finansijske sankcije te moguće uslovljavanje strateške saradnje između dvije zemlje.

Sredinom jula Srbija i SAD pokrenule su strateški dijalog s ciljem jačanja bilateralne saradnje. U okviru tog procesa potpisan je memorandum o razumijevanju koji se odnosi na energetsku infrastrukturu i regionalnu energetsku sigurnost.

Za sada nije potvrđeno da su mjere predložene u Vilsonovom pismu usvojene niti da su četvorici biznismena uvedene nove američke sankcije.

(Vijesti.ba)