
Cijena zlata pala je ispod 4.000 dolara po unci, dostigavši najniži nivo od sredine jula. Na sedmičnom nivou vrijednost ovog plemenitog metala oslabila je za gotovo četiri posto, pod pritiskom kretanja na energetskim tržištima i očekivanja u vezi s američkom monetarnom politikom.
Prema podacima koje prenosi Trading Economics, na pad cijene zlata utjecali su rast cijena nafte i procjene da bi kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama mogle ostati visoke duže nego što se ranije očekivalo.
Cijena sirove nafte Brent dostigla je najviši nivo u posljednje četiri godine nakon napada jemenskih Huta u Saudijskoj Arabiji. Takav razvoj događaja dodatno je pojačao zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima.
Istovremeno, najnoviji američki podaci pokazali su da su potrošačka i proizvođačka inflacija porasle više od očekivanja, prvenstveno zbog povećanih troškova energije. Time su dodatno ojačale bojazni da bi inflatorni pritisci mogli potrajati.
Uprkos tome, tržišta očekuju da će američke Federalne rezerve (FED) na sastanku zakazanom za 27. i 28. oktobar zadržati kamatne stope na postojećem nivou.
Investitori čekaju nove podatke o inflaciji
Pažnja investitora sada je usmjerena na objavljivanje podataka o inflaciji u SAD, mjerenoj indeksom izdataka za ličnu potrošnju (PCE). Izvještaj, čija je objava najavljena za 29. oktobar, trebao bi pružiti dodatne informacije o tome koliko se američka ekonomija približava inflacijskom cilju FED-a od dva posto.
Više kamatne stope u pravilu predstavljaju nepovoljan faktor za zlato jer ovaj plemeniti metal ne donosi kamatni prihod. Kada prinosi na alternativna ulaganja rastu, zlato može postati manje privlačno investitorima.
Dodatni pritisak dolazi s energetskih tržišta. Skuplja nafta može potaknuti daljnji rast inflacije, što centralnim bankama ostavlja manje prostora za smanjenje kamatnih stopa. Takve okolnosti stvaraju nepovoljnije uslove za tržište plemenitih metala, uključujući zlato.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja