Tokom zime moguć gubitak četvrtine pčelinjih društava

Marjanović je u razgovoru za Fenu rekao da je početak ove godine pčelarima u mnogim krajevima ulivao nadu, jer su prinosi bili u skladu s višegodišnjim prosjekom, ali da je izrazito sušno razdoblje tokom jula, avgusta i septembra poništilo dio tih rezultata.

- Na svom pčelinjaku mjerio sam gubitak od 15 kilograma na pčelarskoj vagi. To znači da pčele nisu gubile na snazi i brojnosti, nego su jednostavno potrošile 15 kilograma meda koji su imale za zimu. To se dogodilo u julu i avgustu, kada bi u normalnim uslovima trebalo da prikupljaju dodatne zalihe - rekao je Marjanović.

Prema njegovim riječima, suša ne utiče samo na količinu meda već i na dostupnost i raznovrsnost polena, koji je neophodan za pravilan razvoj pčela. Posebno je važno da pčele koje se razvijaju tokom avgusta budu dobro ishranjene, jer upravo one treba da prežive zimu i žive znatno duže od pčela koje se razvijaju tokom aktivne sezone.

Marjanović je podsjetio da je prije dvije godine upozoravao na mogućnost velikih zimskih gubitaka, koji su se tada kretali između 30 i 50 odsto, te da se posljedice tih gubitaka još osjećaju.

- Tek sada smo, nakon dvije godine, uspjeli da nadoknadimo broj pčelinjih društava koja smo tada izgubili. Međutim, prema onome što pčelari trenutno primjećuju na svojim pčelinjacima, mnoga društva su oslabljena i manje brojna. Bojim se da bismo i ove zime mogli izgubiti najmanje četvrtinu pčelinjih zajednica - upozorio je Marjanović.

Smatra da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednički zadatak pčelara, institucija i građana. Jedna od važnih mjera je sadnja i zaštita medonosnog bilja, naročito biljnih vrsta otpornijih na sušu, ali i veća pažnja prilikom korištenja hemijskih sredstava u voćnjacima i drugim poljoprivrednim kulturama.

Istakao je da zaštita pčela nije važna samo za pčelarstvo, nego i za cjelokupnu proizvodnju hrane, jer pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka.

- Moramo biti osjetljiviji prema prirodi i više voditi računa o tome kako tretiramo poljoprivredne kulture. Ako zaštitimo pčele, štitimo i životnu sredinu, a time stvaramo uslove za zdraviji život ljudi - rekao je Marjanović.

Uvoz i falsifikovani med pritisak na domaće proizvođače

Pored klimatskih promjena, domaće pčelare opterećuju i problemi s plasmanom meda. Marjanović kaže da pojedinim proizvođačima ostaju neprodate zalihe, iako se med uvozi i prodaje u marketima.

Prema njegovim riječima, problem falsifikovanog meda prisutan je i na evropskom i na svjetskom tržištu, a otkrivanje takvih proizvoda može zahtijevati veoma dobro opremljene laboratorije.

- Na svjetskom tržištu cijene meda oborene su zbog falsifikovanog meda koji se miješa s prirodnim, a takve proizvode veoma je teško otkriti bez odgovarajuće laboratorijske opreme. O tome smo razgovarali i sa Ministarstvom, od kojeg smo dobili uvjeravanja da bi u narednom periodu do 10 miliona KM moglo biti usmjereno na jačanje laboratorijskih kapaciteta - rekao je Marjanović.

Ocijenio je da bi unapređenje laboratorija pomoglo ne samo pčelarima nego i drugim poljoprivrednim proizvođačima, jer bi omogućilo pouzdaniju kontrolu kvaliteta proizvoda koji dolaze na domaće tržište.

Marjanović je naveo da se u RS procjenjuje da ima oko 4.000 registrovanih pčelara, dok se broj onih koji ostvaruju pravo na podsticaje Ministarstva, odnosno imaju više od 30 košnica, posljednjih godina kreće oko 2.500.

Za 2025. godinu podsticaj je iznosio 12 KM po košnici, dok je za ovu godinu predviđeno povećanje na najviše 20 KM. Marjanović kaže da se pčelari zalažu da se podsticaji nastave povećavati i da se smanji razlika u odnosu na podršku drugim granama stočarstva.

Kao jedan od načina da se pomogne domaćim proizvođačima vidi i direktno povezivanje pčelara i potrošača, kao i edukaciju djece o značaju pčela, pčelarstva i zaštite prirode. Predlaže osnivanje oglednih pčelinjaka i kuća pčelarstva, koji bi bili mjesta za edukaciju, ali i novi sadržaji za razvoj turizma.

Urbano pčelarstvo zahtijeva prilagođavanje propisa

Govoreći o mogućnostima razvoja urbanog pčelarstva, Marjanović je rekao da gradovi mogu biti zanimljiva mjesta za pčelarenje, ali da bi prije toga trebalo razmotriti izmjene propisa koji ograničavaju lokacije pčelinjaka.

Iz ličnog iskustva, stečenog tokom života u Denveru u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je imao 50 košnica raspoređenih na 15 lokacija, smatra da se takav način pčelarenja može organizovati i u urbanim sredinama.

Ipak, ističe da gradovi u RS nisu toliko veliki da bi nužno zahtijevali postavljanje košnica u samim centrima, jer pčele mogu prikupljati nektar i polen na udaljenosti od nekoliko kilometara od košnice.

Dodao je da bi gradovi mogli više doprinositi pčelarstvu planskom sadnjom medonosnog drveća i drugog bilja koje bi koristilo pčelama i ostalim oprašivačima.

(Vijesti.ba)