Forum mladih Kruga 99 upozorio na nedostatak sigurnosne edukacije u BiH

Predsjednik Foruma mladih Kruga 99 Muhamed Hamzić upozorio je da pitanje sigurnosne edukacije mladih nije samo pitanje znanja i obrazovanja već i budućnosti države, njene otpornosti na savremene prijetnje i sposobnosti da odgovori na izazove 21. stoljeća.

Govoreći o položaju svoje generacije, Hamzić je istakao da se Bosna i Hercegovina, poput ostatka svijeta, suočava s periodom radikalnih geopolitičkih promjena, u kojem sukobi, kognitivni rat, kibernetički napadi i dezinformacijske kampanje više nisu samo teorijski koncepti nego dio svakodnevne stvarnosti.

U takvim okolnostima, kako je naglasio, nužno je otvoriti pitanje koliko su mladi u Bosni i Hercegovini sigurnosno pismeni i spremni odgovoriti na sve složenije izazove savremenog doba.

„Moja generacija odrasla je u sistemu koji nam je poručivao da je pitanje sigurnosti posao nekog drugog – profesionalnih vojnika, političara ili međunarodne zajednice. Ukidanjem obaveznog vojnog roka nama nije ponuđena nikakva alternativa. Nije nam ponuđena edukacija, nisu nam ponuđene osnovne obuke iz civilne zaštite, kriznog upravljanja niti prepoznavanja hibridnih prijetnji. Stvoren je dojam da je neznanje garancija mira, što je opasna zabluda“, poručio je Hamzić.

Istakao je da vojna i sigurnosna doktrina za mlade ne smiju biti svedene na zatvoreni sistem vojnih institucija niti na političku dogmu, već ih je potrebno posmatrati u širem kontekstu znanja, odgovornosti i osposobljenosti građana da prepoznaju i odgovore na sigurnosne izazove.

„Kada tražimo sigurnosnu edukaciju, mi ne tražimo militarizaciju društva niti prizivanje sukoba. Tražimo osnovnu sigurnosnu pismenost. Želimo znati kako reagirati u kriznim situacijama, kako zaštititi sebe i svoju lokalnu zajednicu te kako prepoznati lažne vijesti i hibridne operacije koje svakodnevno ciljaju upravo mlade ljude na društvenim mrežama“, naveo je Hamzić.

Upozorio je i da nedostatak znanja i sistemske edukacije mlade čini ranjivijim na dezinformacije, radikalne narative i štetne vanjske utjecaje, umjesto da im omogući da postanu aktivni učesnici u izgradnji sigurnijeg i otpornijeg društva.

„Ne želimo živjeti u iluziji lažne sigurnosti niti želimo da naše neznanje bude bilo čija strateška prednost. Vrijeme je da država promijeni svoj odnos prema nama. Tražimo da se sigurnosna kultura i edukacija vrate u obrazovni sistem te da se mladima omogući da kroz moderne, civilne i profesionalne mehanizme postanu ravnopravni nosioci otpornosti, stabilnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine“, poručio je Hamzić.

Vojno-sigurnosni analitičar Nedžad Ahatović kazao je da je ukidanjem obaveznog služenja vojnog roka i uspješnom provedbom reforme odbrambenog sektora 2005. i 2006. godine Bosna i Hercegovina uspostavila moderan, jedinstven i profesionalan okvir Oružanih snaga BiH, usklađen s najvišim NATO standardima.

Međutim, u tom tranzicijskom procesu dogodio se i tihi, neslužbeni doktrinarni zaokret – potpuni nestanak sistemske edukacije mladih u oblasti odbrane, zaštite i sigurnosne kulture.

„Profesionalizacija Oružanih snaga BiH bila je nužan i strateški opravdan korak, ali ukidanje obaveznog vojnog roka moralo je biti praćeno razvojem kompenzacijskog sistema edukacije mladih o odbrani, civilnoj zaštiti i kriznom upravljanju“, naglasio je Ahatović.

(Vijesti.ba)