Počeli izbori u Izraelu: Može li Netanyahu ostati na vlasti?

Netanyahu, najdugovječniji premijer u historiji Izraela, suočava se s neizvjesnom utrkom protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba izraelske vojske Gadija Eisenkota. Ankete ukazuju na tijesnu borbu, a nijedan politički blok nema sigurnu većinu potrebnu za formiranje vlade.

Ovo su prvi parlamentarni izbori nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio. Sigurnosni propusti koji su omogućili napad, odgovornost vlasti i posljedice višegodišnjih sukoba među ključnim su temama kampanje.

Izraelci ne biraju premijera direktno, već glasaju za stranke koje potom pregovaraju o formiranju vlade. Knesset ima 120 zastupnika, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto. Zbog toga stranka s najviše glasova ne mora nužno dati budućeg premijera, dok bi pregovori o novoj vladi mogli potrajati sedmicama ili mjesecima.

Napad Hamasa odnio je oko 1.200 života, većinom civila, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Pojas Gaze. Izraelska vojna kampanja koja je uslijedila izazvala je tešku humanitarnu krizu i međunarodne osude.

Prema istraživanju Izraelskog instituta za demokratiju, oko 68 posto jevrejskih birača navodi da im je odnos političkih stranaka prema događajima od 7. oktobra važan pri odluci za koga će glasati. Netanyahu se protivi osnivanju nezavisnog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo propuste uoči napada, zbog čega ga politički protivnici smatraju odgovornim.

Netanyahu predvodi desničarski Likud, dok Eisenkot vodi centrističku stranku Yashar. Među važnim akterima su i bivši premijer Naftali Bennett, koji nastupa u savezu s Yairom Lapidom, krajnje desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir te čelnik Demokrata Yair Golan, koji podržava osnivanje palestinske države.

Na izborima učestvuje i arapska stranka Ra'am, koju predvodi Mansour Abbas. Stranka je 2021. postala prva arapska politička stranka koja je učestvovala u izraelskoj vladajućoj koaliciji. Abbas se u kampanji uglavnom fokusirao na kriminal i sigurnost u arapskim zajednicama.

Na izbore utiču i odnosi Izraela sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik Donald Trump javno je podržao Netanyahuov ostanak na vlasti, dok su odnosi dvojice lidera opterećeni nesuglasicama, uključujući one povezane s ratom protiv Irana.

Buduću izraelsku vladu očekuju i izazovi u međunarodnim odnosima. Rat u Gazi narušio je ugled Izraela, a brojne organizacije za ljudska prava i zvaničnici Ujedinjenih nacija optužuju izraelske vlasti za genocid nad Palestincima, što Izrael odbacuje. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Službeni rezultati izbora trebali bi biti objavljeni do 4. novembra. Ipak, ni rezultat glasanja neće odmah otkriti ko će voditi buduću vladu, jer će konačan ishod zavisiti od pregovora među strankama.

(Vijesti.ba)