
Odluku još trebaju potvrditi vlade država članica EU, nakon čega će Bruxelles i Budimpešta potpisati ugovor o zajmu.
Mađarski premijer Péter Magyar smanjio je prvobitni zahtjev sa 16,4 na 5,4 milijarde eura nakon preuzimanja dužnosti u aprilu. Revidirani zahtjev podnesen je krajem septembra, a promjena se povezuje s nastojanjem da se preispitaju rizici od korupcije vezani za prethodnu vladu.
Preostala 21 milijarda eura
Ukupni kapacitet fonda SAFE iznosi 150 milijardi eura. Države članice do decembra mogu iskazati interes za dodatne ili nove zajmove, nakon čega će Evropska komisija procijeniti njihove planove.
Interes za naredni krug pokazale su i zemlje koje nisu učestvovale u početnoj fazi, među njima Irska. Ministrica odbrane Helen McEntee potvrdila je da želi da se i Dublin uključi u program.
Jačanje evropske odbrambene industrije
Ukupno 19 država članica podnijelo je zahtjeve za zajmove čija vrijednost doseže 129 milijardi eura. SAFE je dio plana Evropske komisije „ReArm Europe 2030“, usmjerenog na ubrzanje nabavke vojne opreme, jačanje proizvodnje i sigurnosti lanaca snabdijevanja.
Program obuhvata ulaganja u municiju, bespilotne letjelice i sisteme protiv njih, protivzračnu odbranu, vojnu mobilnost i elektronsko ratovanje. Cilj je i unaprijediti zajedničku nabavku i saradnju evropskih odbrambenih kompanija.
Najmanje 65 posto troškova komponenti mora potjecati iz EU, Ukrajine ili određenih zemalja Evropskog ekonomskog prostora i Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu, dok se preostalih 35 posto može nabaviti iz drugih zemalja.
Poljska je u dosadašnjem dijelu programa osigurala najveći zajam od 43 milijarde eura, dok je Danska zatražila najmanji iznos, 46,8 miliona eura.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja