
Gotovo polovina evropskog stanovništva živi u blizini obala, a porast nivoa mora, uzrokovan prvenstveno globalnim zagrijavanjem, sve više ugrožava stambene objekte, saobraćajnu infrastrukturu i kulturno naslijeđe, prenosi Euronews.
U izvještaju pod nazivom "Kako se možemo nositi s erozijom obala?" Vijeće Evrope poziva države da razmotre plansko povlačenje iz najugroženijih priobalnih područja, uključujući preseljenje stanovništva, poslovnih objekata i infrastrukture u sigurnije dijelove unutrašnjosti.
Takav pristup podrazumijeva ograničavanje ili zabranu nove gradnje u područjima visokog rizika, kao i postepeno premještanje postojećih objekata, puteva i željezničkih pruga.
Prema podacima iz izvještaja, više od četvrtine evropske obale već je zahvaćeno erozijom, dok je čak 80 posto niskih priobalnih područja izloženo riziku od buduće erozije.
Istovremeno, priobalne regije učestvuju sa približno 40 posto u evropskom bruto domaćem proizvodu, zbog čega bi posljedice daljnjeg pogoršanja stanja mogle biti izuzetno ozbiljne za ekonomiju.
Francuska je među državama koje se već suočavaju sa značajnim posljedicama. Procjenjuje se da se približno 900 kilometara njene kontinentalne obale povlači, što utječe na više od 500 općina.
U mjestu Quiberville-sur-Mer u Normandiji lokalne vlasti uložile su devet miliona eura u premještanje javnog kampa dalje od obale, nakon čega su prihodi općine porasli za 25 posto.
Procjenjuje se da bi izgradnja dodatnih nasipa, koji bi mogli postati potrebni ako nivo mora poraste za više od pola metra, koštala do 4,5 milijardi eura, ali ni takva zaštita ne bi predstavljala trajno rješenje.
Jedan od autora izvještaja, grčki političar Fanis Spanos, upozorio je da evropske obale predstavljaju izuzetno vrijedne prostore zbog značajne infrastrukture, ekonomskih aktivnosti te kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Koautor izvještaja Anthony Buchanan upozorio je da tradicionalni načini zaštite obala, poput izgradnje zaštitnih zidova, postaju sve manje održivi zbog ubrzanog porasta nivoa mora.
Vijeće Evrope zbog toga preporučuje ažuriranje karata rizika, uspostavljanje zona zabrane gradnje i zaštitnih pojaseva, kao i izradu dugoročnih planova prilagođavanja klimatskim promjenama.
(Vijesti.ba/FENA)
Chat čitatelja