U Argentini planiraju AI centar koji bi trošio struje kao tri Buenos Airesa

Cilj je Patagonija, hladna regija na jugu zemlje koja postaje sve privlačnija za takva postrojenja, prenosi Euronews.

Dok se u SAD-u i Evropi pojedine zajednice protive gradnji podatkovnih centara, argentinska vlada nudi drugačiji pristup. Milei poručuje da neće regulirati umjetnu inteligenciju i predlaže smanjenje poreza na dobit za velike projekte, o čemu još mora odlučiti Senat.

Patagonija nudi obilje praznog zemljišta, hladan zrak i snažne vjetrove, a plin iz škriljevca s nalazišta Vaca Muerta može se koristiti za napajanje i hlađenje centara. Milei, poput svog saveznika Donalda Trumpa, često objavljuje slike stvorene umjetnom inteligencijom. Predložio je i osnivanje „neljudskih korporacija“ kojima bi potpuno upravljali AI agenti.

"Nećemo regulirati umjetnu inteligenciju“, izjavio je Milei prošlog mjeseca u Američkoj privrednoj komori u Washingtonu. „Ostat će slobodna.“ Evidencija posjetilaca pokazuje da su se proteklih mjeseci s Mileijem i njegovim saradnicima sastajali brojni predstavnici tehnološkog sektora, među njima investitor Peter Thiel te predstavnici OpenAI-ja, Amazona, Googlea, Oraclea i kompanija specijaliziranih za podatkovne centre.

Prema zapisima Ministarstva vanjskih poslova, kompanija Crusoe, koja je učestvovala u gradnji glavnog kampusa OpenAI-ja u Teksasu, ove je godine zatražila razgovore s argentinskim energetskim zvaničnicima o ulaganjima uz podršku američke vlade.

"U gusto naseljenim dijelovima SAD-a i Evrope postoji veliki pritisak na mrežu i vodi se borba oko toga ko bi trebao dobiti struju“, izjavila je Marta Zlotkowska, voditeljica međunarodnog razvoja u kompaniji Green Capital.

Ta poljska kompanija za obnovljivu energiju planira u Patagoniji izgraditi podatkovni centar vrijedan tri milijarde dolara (2,7 milijardi eura) i iznajmljivati ga velikim tehnološkim kompanijama za AI izračune. Još nije osigurala klijenta.

"Uporedili smo potencijalne lokacije za projekat širom svijeta i Argentina – tačnije Patagonija – pokazala se najboljom u svakoj kategoriji“, rekla je Zlotkowska.

Obećanja Patagonije za AI

Kako bi privukao kompanije oprezne zbog argentinske ekonomske nestabilnosti, Milei promovira poticaje koji bi smanjili porez na dobit s 25 na 15 posto za projekte vrijedne najmanje milijardu dolara u AI sektoru i drugim novim industrijama. Mjeru još mora odobriti Senat.

Nije jasno kakvu će korist imati sami Argentinci. Podatkovni centri otvaraju malo radnih mjesta, a predloženi poticaji ne obavezuju kompanije da rezerviraju računarske kapacitete za lokalnu upotrebu ili objavljuju potrošnju energije i vode.

"Ne govorimo o podatkovnim centrima koji su osmišljeni da ojačaju argentinski tehnološki suverenitet“, rekao je Alan Rocha Varsanyi, istraživač u argentinskoj ekološkoj grupi Observatorio Petrolero Sur. „Računarski kapaciteti izvozit će se tamo gdje god OpenAI ili druge kompanije budu imale potrebu za njima.“

Nacrti, ali još ne i bageri

Uprkos Mileijevim najavama, Argentina zaostaje u utrci za regionalno središte podatkovnih centara. Susjedne zemlje već nude jeftino zemljište, obnovljivu energiju i sve bolje optičke veze s američkim tehnološkim gigantima.

Milei tvrdi da odbijanje regulacije Argentini daje prednost jer su EU i sve veći broj američkih saveznih država uveli nova pravila. Kritičari upozoravaju da tako umjetna inteligencija dolazi bez zaštite od rizika, od masovnog nadzora do kibernetičkih napada.

"Bez pravila će Argentina postati laboratorij – kao kada kompanije odlaze u zemlje u razvoju da testiraju čudne lijekove koje ne smiju testirati u razvijenim državama“, rekao je Nicolás Wolovick, profesor računarskih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Córdobi. Milei bi slične kritike mogao čuti sljedeće sedmice, kada papa Lav XIV., koji je upozoravao na prijetnje umjetne inteligencije čovječanstvu, posjeti Argentinu tokom latinoameričke turneje.

Čak i neki članovi vlade priznaju da Mileijevo protivljenje regulaciji otežava uspostavljanje jasnih pravila. Visoki zvaničnik, koji nije ovlašten govoriti za medije, kaže da kompanije čekaju pravila o treniranju AI modela na autorskim djelima i slanju ličnih podataka u inostranstvo.

Serveri i ovce

U stočarskim krajevima visoravni pokrajine Chubut život se tradicionalno vrti oko uzgoja i šišanja ovaca. No, proizvodnja vune trpi zbog decenija suše, prekomjerne ispaše i rasta troškova. Neki stočari zato vide priliku u halama ispunjenim serverima.

"Uzgajivači ovaca intenzivno traže alternative koje bi im donijele dodatne prihode“, rekao je Francisco Sáenz, poljoprivredni inženjer i stočar četvrte generacije. Njegova porodica jedna je od 14 vlasnika koji su kompaniji Green Capital iznajmili ukupno 130.000 hektara za planirani podatkovni centar. Stočari očekuju da će nastaviti uzgajati ovce uz buduće postrojenje.

Gradnja ne bi trebala početi prije 2028. godine. Kada bi kampus radio punim kapacitetom, godišnje bi trošio oko 2,7 puta više struje nego cijeli Buenos Aires 2025. godine. Green Capital obećava da će svu struju proizvoditi samostalno, pomoću vjetroturbina, solarnih farmi i plinskih generatora, kako ne bi opteretio argentinsku mrežu.

Pokrajinski zvaničnici očekuju milijarde dolara ulaganja, visokokvalificirana radna mjesta i tržište za višak energije vjetra. No, stanovnici obližnjeg Trelewa kažu da ne mogu provjeriti ta obećanja. Ekološke studije još traju, dozvole se čekaju, a kompanija nije navela koliko će vode trebati niti koliki će dio energije dolaziti iz plina.

"Informacija je jednostavno premalo“, rekla je 46-godišnja Cristina Gibón, koja strahuje od ekoloških posljedica. „Možda ćemo mi imati vode dok ne ostarimo, ali naša djeca će ostati ovdje i neće imati te resurse.“ Zbog takvih strahova manja grupa građana Trelewa organizirala se na internetu i na glavnom trgu pod sloganom „Trelew slobodan od podatkovnih centara“.

U Kongresu su zastupnici nedavno optužili Mileija da „rasprodaje zemlju“ tokom saslušanja o interesima milijardera Petera Thiela u Argentini. Opozicija je prisilila predsjednika da izmijeni zakon o olakšavanju stranog vlasništva nad zemljom i zaustavila plan da AI agenti upravljaju kompanijama. Na porodičnoj farmi Sáenz u tome vidi poznati argentinski refleks.

"Kad god strana kompanija želi uložiti veliki novac u Argentinu, jave se brojne kritike. Prva reakcija mnogih je: 'Ne, to su strašni ljudi koji dolaze izvana da uzmu naše resurse'“, rekao je. „Ne kažem da su velike korporacije nešto najbolje na svijetu. Samo kažem da, kada pogledam druge zemlje, tamo vidim stabilne ekonomije.“


(Vijesti.ba)