Izgubi li izbore Trump vuče potez koji će uzdrmati Evropu?

Diplomati NATO-a upozoravaju na scenarij u kojem bi američki predsjednik, nakon republikanskog poraza, mogao povući hiljade vojnika iz Evrope, smanjiti pomoć Ukrajini i dodatno se približiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Evropski saveznici u NATO-u sa sve većom zabrinutošću iščekuju američke međuizbore koji se održavaju u utorak.

Prema pisanju POLITICA, diplomati Saveza strahuju da bi poraz republikanaca mogao navesti predsjednika Donalda Trumpa na još oštriji obračun s NATO-om, uključujući povlačenje hiljada američkih vojnika iz Evrope i dodatno približavanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Pet diplomata NATO-a, koji su za POLITICO govorili pod uslovom anonimnosti, upozorilo je da bi gubitak republikanske većine u Kongresu mogao imati posljedice koje daleko nadilaze američku unutrašnju politiku.

Njihova je procjena da bi Trump, suočen s demokratskom većinom koja bi mu otežala provođenje unutrašnje političke agende, mogao pokušati ostaviti snažniji trag u vanjskoj politici, području u kojem američki predsjednik raspolaže znatno većim izvršnim ovlaštenjima.

"Ako postane veoma bijesan, mogao bi biti veoma oštar", upozorio je jedan diplomata NATO-a.

Visoki evropski zvaničnik zadužen za odbranu objasnio je da predsjednici kojima se bliži kraj mandata, a pritom izgube politički utjecaj u Kongresu, često postaju skloniji rizičnim vanjskopolitičkim potezima.

"Obično se kod predsjednika kojima istječe mandat pojavljuje kombinacija frustracije i vanjskopolitičkog avanturizma", rekao je, dodajući da neprijateljski odnos prema NATO-u smatra trajnim obilježjem Trumpovog političkog svjetonazora, prenosi Jutarnji list.

Najveći strah: Povlačenje američkih vojnika

U centru evropske zabrinutosti nalazi se predstojeća revizija rasporeda američkih vojnih snaga u Evropi, čiji se završetak očekuje do decembra.

Prema riječima trojice diplomata, Trump bi nakon eventualnog republikanskog poraza mogao znatno proširiti planirano smanjenje američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu kako bi udovoljio svojim pristalicama iz pokreta MAGA.

Takav potez posebno bi pogodio evropske saveznike koji se u nizu ključnih vojnih sposobnosti i dalje oslanjaju na Sjedinjene Američke Države.

Jennifer Kavanagh, viša saradnica američkog instituta Defense Priorities, upozorava da bi Evropa najteže mogla nadomjestiti američke sposobnosti elektronskog ratovanja, protivzračne odbrane, prikupljanja obavještajnih podataka, izviđanja, dopunjavanja goriva u zraku i pojedinih oblika vojne logistike.

Američki zakon trenutno predviđa najmanje 76.000 pripadnika američkih oružanih snaga u Evropi, ali Kavanagh dovodi u pitanje koliko bi takva ograničenja u praksi mogla spriječiti predsjednika odlučnog u provođenju drugačije politike.

"Upitno je bi li ograničenja broja vojnika izdržala pravnu provjeru, a Trump je ionako pokazao veliku spremnost da ignoriše sudove", upozorila je.

Ukrajina bi mogla postati dio velikog dogovora s Putinom

Još ozbiljniju zabrinutost izaziva mogućnost da Trump američko vojno prisustvo u Evropi poveže s prihvatanjem mirovnog sporazuma o Ukrajini koji bi podržavao Washington.

Oana Lungescu, bivša zvaničnica NATO-a i saradnica britanskog instituta Royal United Services Institute, upozorava da bi Trump mogao povezati nekoliko naizgled odvojenih pitanja u jedan sveobuhvatan dogovor s Moskvom.

"Postoji rizik da se sva ta pitanja, revizija američkih snaga, Ukrajina i evropski sigurnosni poredak, na neki način počnu posmatrati kao dio mnogo većeg dogovora s Putinom", rekla je.

Prema njenom mišljenju, takav razvoj događaja stvorio bi izuzetno opasnu situaciju za evropsku sigurnost.

Diplomati s kojima je razgovarao POLITICO upozoravaju i na mogućnost smanjenja američkih uplata u zajednički budžet NATO-a, kao i ograničavanja programa PURL, putem kojeg evropski saveznici finansiraju nabavku američkog naoružanja za Ukrajinu.

Strahovi dolaze u trenutku novih napetosti između Washingtona i evropskih prijestolnica, nakon prekida američkih usluga satelitske komunikacijske mreže Starlink za Ukrajinu i obnovljenog približavanja Trumpa Putinu.

Moguće promjene na čelu Pentagona

Veliki republikanski poraz mogao bi izazvati i kadrovske promjene u američkom Ministarstvu odbrane.

Ministar odbrane Pete Hegseth postao je izrazito nepopularan među dijelom članova Kongresa, prvenstveno zbog odbijanja redovnog izvještavanja o vojnim operacijama i budžetskim izdacima.

Dodatne kritike izazvale su njegove odluke o smjenama desetina generala i admirala, kao i problemi povezani s američkim ratom protiv Irana.

Prema pisanju POLITICA, u Washingtonu se već nagađa da bi Hegseth mogao napustiti funkciju nakon težeg republikanskog poraza.

Kongres pod demokratskom kontrolom mogao bi pokrenuti niz istraga o njegovim odlukama, što bi dodatno otežalo rad Pentagona.

S druge strane, eventualna Hegsethova smjena mogla bi odgoditi odluke o povlačenju američkih vojnika iz Evrope za nekoliko sedmica ili mjeseci.

Bijela kuća: Trump je za NATO učinio više od bilo koga

Bijela kuća odbacuje tvrdnje da Trump ugrožava NATO.

Zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Olivia Wales izjavila je za POLITICO da je američki predsjednik za Savez učinio više od bilo kojeg svog prethodnika.

Kao primjer navela je dogovor kojim su se saveznici obavezali povećati izdvajanja za odbranu i sigurnost na pet posto BDP-a do 2035. godine, jačanje američkog vojnog prisustva na Grenlandu te Trumpove napore da se okonča rat u Ukrajini.

Ipak, Wales je potvrdila da Trump nije odustao od kritika evropskih saveznika zbog njihovog odnosa prema američkom ratu protiv Irana.

"Predsjednik ostaje čvrsto uvjeren da su naši saveznici u NATO-u trebali biti uz Sjedinjene Američke Države", poručila je.

Dodala je da Trump neće prihvatiti postepeno slabljenje Zapada te da će nastaviti zastupati američke interese u zemlji i inostranstvu.

Crnogorski ministar ne dijeli strahove?

Ipak, nisu svi evropski zvaničnici uvjereni da bi Trump nakon izbora zaista poduzeo radikalne korake protiv NATO-a.

Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović rekao je za POLITICO da se o mogućem američkom napuštanju Saveza govori već godinama, ali da se takav scenarij dosad nije ostvario.

"Stalno slušamo nagađanja da će Trump napustiti NATO. To se dosad nije dogodilo", rekao je Krapović.

Podsjetio je i na ulogu američkog Kongresa u odlučivanju o smanjenju broja američkih vojnika u Evropi.

Međutim, jedan drugi diplomata NATO-a izrazio je znatno veću zabrinutost zbog nepredvidivosti američkog predsjednika.

"Da biste mogli donositi pretpostavke s velikom vjerovatnoćom da će se ostvariti, morate imati predmet proučavanja koji donosi racionalne odluke", rekao je.

"Mislim da s aktuelnim američkim predsjednikom nismo u takvoj situaciji."

NATO i američko Ministarstvo odbrane nisu odgovorili na zahtjeve POLITICA za komentar.

Zabrinutost evropskih diplomata zasad se zasniva na procjenama mogućih Trumpovih poteza, a ne na zvanično najavljenim odlukama. Ipak, predstojeća revizija američkog vojnog prisustva u Evropi daje njihovim upozorenjima konkretnu težinu: njeni rezultati očekuju se već u decembru, samo nekoliko sedmica nakon izbora koji bi mogli promijeniti odnos političkih snaga u Washingtonu.


(Vijesti.ba)