Milioni ljudi sanjaju istu jezivu stvar: Naučnici otkrili šta se krije iza toga

Ako ste ikada tonuli u san i iznenada se osjetili budnim, ali niste mogli pomjeriti nijedan mišić, niste jedini. Uz to, mnogi imaju neugodan osjećaj da je neko prisutan u sobi. Za razliku od običnih snova, u ovom slučaju potpuno ste budni i svjesni svega oko sebe. Ovo stanje, koje medicina naziva paralizom sna, pogađa milione ljudi širom svijeta i izaziva nevjerovatan osjećaj panike.

Zastrašujuće figure u sjeni i osjećaj pritiska na grudima lede krv u žilama. Zamislite da ležite, svjesni svega oko sebe, ali da je vaše tijelo privremeno „zaključano“. Iako takve epizode obično traju samo nekoliko sekundi, osjećaj zarobljenosti može djelovati kao vječnost. Doktor Baland Džalal procjenjuje da je svaka peta osoba barem jednom doživjela ovu noćnu moru.

To znači da više od milijarde ljudi dijeli isto zastrašujuće iskustvo. Fascinantno je to što ljudi u tim trenucima prijavljuju gotovo identične vizije. Mnogi sasvim jasno vide tamne figure, poput zloglasnog „čovjeka sa šeširom“, ili osjećaju zlokobno prisustvo. Neki pojedinci čak prijavljuju da vide sami sebe kako bespomoćno lebde iznad kreveta.

Psiholozi napominju da naša podsvijest često koristi simbole za izražavanje potisnutih strahova. Paraliza sna predstavlja jedan od najekstremnijih oblika neugodnih iskustava povezanih sa spavanjem. Portal LADbible prenosi objašnjenja stručnjaka koji proučavaju ovaj fenomen. Zbog nedostatka logičnog objašnjenja, mozak stvara jezivu priču o natprirodnom biću koje sjedi na grudima i guši osobu koja spava.

Šta se događa u mozgu?

Da bismo razumjeli ovakve situacije, moramo pažljivo zaviriti u mehanizme spavanja. Najprije prolazimo kroz faze laganog sna, nakon čega postepeno tonemo u duboki san i prelazimo u REM fazu. U toj fazi tijelo prirodno oslobađa hemijske supstance koje izazivaju privremenu paralizu mišića kako bismo spriječili fizičko proživljavanje snova.

Paraliza sna nastaje na tom prelazu, kada se svijest probudi, a tijelo ostane u stanju sna.

Doktor Džalal to precizno upoređuje s prekidačem za svjetlo koji se zaglavio na pola puta. Mozak je budan, ali tijelo i dalje spava, što dovodi do prekida saradnje između namjera i tjelesnih reakcija. Želite pomjeriti udove ili glasno vrisnuti, ali tijelo ostaje nepomično.

Zbog potpunog nedostatka povratnih informacija, budni mozak pokušava popuniti praznine, što rezultira bizarnim osjećajima i iluzijama.

Utjecaj nagomilanog stresa

Iako tačan uzrok paralize sna još nije sasvim jasan, brojni stručnjaci povezuju ovaj fenomen sa stresom. Stanja poput hronične nesanice, rada u noćnim smjenama ili čestih putovanja značajno povećavaju rizik od pojave ovakvih epizoda.

Također, osobe s visokim nivoom anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) mnogo su sklonije naglom buđenju u ovom stanju. Genetika također igra ulogu, pa ako u porodici imate historiju paralize sna, rizik može biti veći.

Psiholozi ističu da su i veliki globalni krizni događaji, poput iscrpljujuće pandemije koronavirusa, doveli do naglog porasta izuzetno živopisnih i duboko uznemirujućih snova kod velikog broja ljudi.

To jasno pokazuje koliko stres koji nakupljamo tokom dana može snažno utjecati na naš neophodni noćni odmor, pretvarajući ga u zastrašujuću borbu s nevidljivim neprijateljem.

Praktični savjeti za prevenciju

Za miran i neprekidan san stručnjaci preporučuju bolju opću higijenu spavanja. Ključno je osigurati sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći i redovno održavati večernju rutinu.

Svakodnevna umjerena fizička aktivnost pomaže u oslobađanju od stresa, čime se može smanjiti i vjerovatnoća pojave noćne panike.

Također se savjetuje izbjegavanje obilnih obroka i konzumiranja alkohola neposredno prije odlaska u krevet. Korisna može biti i jednostavna promjena položaja u kojem inače spavate, jer su istraživanja pokazala da je paraliza sna znatno učestalija kod osoba koje spavaju na leđima. Prelazak na spavanje na boku mogao bi pomoći u sprečavanju neželjenih epizoda.

Iako je paraliza sna zasigurno jedno od najstrašnijih iskustava, važno je zapamtiti da sama po sebi uglavnom nije opasna. Razumijevanje ovih mehanizama i uvođenje zdravijih životnih navika mogu značajno smanjiti učestalost epizoda i pomoći vam da ponovo uživate u mirnom snu.

(Vijesti.ba)