Hrvatska ima žitarica za 60 dana, ali u robnim zalihama ponovo nema lijekova i vakcina

Vrijednost strateških robnih zaliha krajem prošle godine iznosila je 93 miliona eura, što je 6,9 posto više nego godinu ranije, navodi se u Izvještaju o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu.

Iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva navode kako je nabavku, skladištenje i distribuciju lijekova potrebno uskladiti s posebnim zakonskim uslovima, među ostalim onim koji se odnose na dozvole za promet lijekovima i medicinskim proizvodima. Zbog toga stanje tih zaliha tokom 2026. godine nije promijenjeno, piše Hina.

No, napominju, u slučaju velikih nepogoda i drugih vanrednih okolnosti, lijekovi se mogu nabavljati hitnim postupcima i distribuisati preko ovlaštenih zdravstvenih službi.

Robne zalihe stvaraju se u svrhu osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Hrvatske u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, u izvanrednim okolnostima, uključujući velike prirodne nepogode i katastrofe. Utvrđuju se godišnjim bilansom i ne mogu se koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu države. Čuvaju se na 357 tajnih lokacija.

"Zalihe su planirane na temelju racionalne potrošnje 200.000 stanovnika tokom 60 dana, zaliha žitarica za cjelokupno stanovništvo tokom 60 dana te opreme za zbrinjavanje 50.000 stanovnika", navode iz Ministarstva privrede RH koje je izradilo Izvještaj.

Najveći udio u vrijednosti zaliha imala je pšenica (18 posto), zatim višenamjenske autocisterne (12 posto), pa ulje (9 posto), šećer (7 posto), kontejneri i kukuruz (6 posto) te eurodizel gorivo (5 posto).

Tokom 2025. godine za popunu strateških robnih zaliha nabavljena je roba vrijedna 11,5 miliona eura, među ostalim deset višenamjenskih autocisterni za prijevoz pitke vode, deset miliona kilograma pšenice i više od 4,3 miliona kilograma šećera. Nabavljeno je i 1.000 pakovanja dječjih pelena te 5.000 pakovanja higijenskih uložaka.

Od ukupne vrijednosti strateških zaliha, 55,6 miliona eura činili su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, dok se 37,4 miliona eura odnosi na neprehrambene proizvode.

Hrvatska je na kraju prošle godine raspolagala sa 66.303 tone pšenice u vrijednosti 16,92 miliona eura, što je više nego godinu ranije kada je država za slučaj potrebe čuvala 56.630 tona. Neznatno manje bilo je zaliha kukuruza, 26.309 vrijednog 5,15 miliona eura, kojeg je godinu ranije bilo 26.360 tona.

U skladištima je bilo i 4.881 tona ječma, 139 tona riže, 108 tona tjestenine, 9.974 tona šećera.

Na zalihama je, uz mesne konzerve i paštete, bilo i 3,8 miliona litara ulja, 214.333 litara trajnog mlijeka te 650.044 litara vode za piće. U zalihama je bilo 1.014 tona junećih i 805 tona svinjskih ohlađenih polovica.

U kategoriji neprehrambenih proizvoda najveću vrijednost imale su višenamjenske cisterne, kojih je bilo 125 u vrijednosti 11,1 milijuna eura.

Zalihe goriva obuhvatale su 9,7 miliona litara eurodizela, vrijednog 4,77 miliona eura, te 5,51 milion litara motornog benzina u vrijednosti 1,76 milijuna eura.

Za smještaj i opskrbu stanovništva bilo je osigurano 1.105 kontejnera, 256 mobilnih kućica i 1.618 šatora, uz više od 30.500 vreća za spavanje te 9.037 kreveta i ležajeva. Za zaštitu od poplava na raspolaganju je bilo 16.432 metra mobilnih brana i više od pola miliona vreća za izradu nasipa.

Direkcija za robne zalihe u 2025. godini ostvarila je 54,6 miliona eura prihoda i 58,5 miliona eura rashoda. Rashodi su bili 16,2 posto veći nego 2024. godine, a najveći dio odnosio se na prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, za što je utrošeno 39,5 miliona eura.

Direkcija je Hrvatskom Caritasu isporučila robnu pomoć vrijednu 1,84 miliona eura za potrebe prehrane najsiromašnijih građana.

Na kraju godine ukupne obaveze Direkcije iznosile su 8,24 miliona eura, a potraživanja 8,42 miliona eura.

(Vijesti.ba)