BiH - Ko nas truje?
Zrak u BiH opasan po zdravlje, Sarajevo pod otrovnim pokrivačem
Dok se građani brojnih gradova u Bosni i Hercegovini i ovog jutra suočavaju s nezdravim zrakom, podaci o posljedicama zagađenja upozoravaju da problem odavno nije samo ekološki nego i ozbiljan javnozdravstveni izazov.
U Kantonu Sarajevo evidentirano je oko 43.000 individualnih ložišta na drva i ugalj, a pitanje kontrole onoga što se u njima spaljuje i dalje je jedno od ključnih.
Prema današnjim podacima o kvalitetu zraka, Sarajevo je među najzagađenijim gradovima u zemlji. Indeks kvaliteta zraka u glavnom gradu iznosi 203, što označava vrlo nezdrav zrak.
Ni situacija u drugim gradovima nije mnogo bolja. U Visokom je indeks 196, Vogošći 185, Ilijašu 175, Travniku 174, Zenici i Banjoj Luci 168, Maglaju 161, Tešnju 160, dok je u Kaknju zabilježen indeks 159. U svim ovim sredinama zrak je ocijenjen kao nezdrav.
Ovakve vrijednosti ponovo otvaraju pitanje izvora zagađenja, ali i odgovornosti za njegovo smanjenje. Osim industrije, termoelektrana i saobraćaja, značajan problem predstavljaju i individualna ložišta, posebno tokom hladnijih dana kada se intenzivira grijanje domaćinstava.
U pećima završavaju i plastika, otpadna ulja i automobilske gume
Koliko je problem ozbiljan, pokazuje i podatak da se na području Kantona Sarajevo nalazi oko 43.000 individualnih ložišta na drva i ugalj.
Međutim, nije problem samo u korištenju čvrstih goriva. U pojedinim kućnim pećima i kotlovnicama, osim uglja i drva, spaljuju se plastika, različite vrste otpada, iskorištena ulja, pa čak i automobilske gume.
Dim iz takvih dimnjaka ne ostaje u dvorištima onih koji lože. Štetne materije šire se naseljima, a udišu ih komšije, djeca, starije osobe.
Posebno je važno razlikovati domaćinstva koja zbog teške ekonomske situacije nemaju mogućnost prelaska na kvalitetnije energente od onih koji svjesno spaljuju materijale koji nisu namijenjeni za loženje. Socijalno ugroženim porodicama potrebna je podrška i pomoć u zamjeni načina grijanja, dok je za namjerno spaljivanje opasnog otpada neophodna efikasna kontrola i kažnjavanje.
Sarajevo je zbog svog geografskog položaja i temperaturnih inverzija posebno osjetljivo na zagađenje. Tokom takvih vremenskih prilika zagađujuće materije zadržavaju se u kotlini, umjesto da se rasprše, zbog čega se problem dodatno pogoršava.
Zagađeni zrak svake godine odnosi hiljade života
Da zagađenje nije samo pitanje neugodnog mirisa, smoga i smanjene vidljivosti, najbolje pokazuju podaci o njegovim posljedicama po zdravlje.
Prema izvještaju State of Global Air 2025, zagađenje zraka bilo je povezano sa 7,9 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta tokom 2023. godine. To znači da je približno jedna od osam smrti u svijetu povezana s izloženošću zagađenom zraku.
Evropska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da je u Bosni i Hercegovini tokom 2023. godine 4.783 prijevremenih smrti bilo povezano s dugotrajnom izloženošću finim lebdećim česticama PM2,5. Raspon procjene iznosi od 3.675 do 5.318 smrtnih slučajeva.
Riječ je o česticama koje su posebno opasne jer zbog svoje male veličine mogu prodrijeti duboko u pluća, a zatim dospjeti i u krvotok.
Raste rizik od bolesti
Zagađeni zrak povezuje se s povećanim rizikom od bolesti srca i krvnih sudova, moždanog udara, respiratornih oboljenja, hronične opstruktivne bolesti pluća i raka pluća. I kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama zagađujućih materija može pogoršati zdravstveno stanje, dok dugotrajna izloženost povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti.
Posebno su ugroženi djeca, starije osobe, trudnice te osobe koje već imaju oboljenja srca i pluća.
Ko treba izbjegavati boravak na otvorenom?
Prema zdravstvenim preporukama koje prate kategorije kvaliteta zraka, pri vrlo nezdravim vrijednostima osobe s respiratornim i srčanim oboljenjima, trudnice, djeca i starije osobe trebaju izbjegavati aktivnosti na otvorenom.
I ostalim građanima preporučuje se izbjegavanje dužeg i intenzivnog fizičkog napora na otvorenom.
Kod nezdravog zraka moguće je pogoršanje simptoma kod osoba koje imaju bolesti srca i disajnih organa, ali negativne posljedice mogu osjetiti i zdrave osobe, posebno prilikom dužeg izlaganja.
Propisi postoje, ali pitanje je koliko se provode
U Kantonu Sarajevo su najavljivane i pokretane aktivnosti usmjerene na smanjenje zagađenja iz individualnih ložišta. Planovi uključuju zamjenu energenata, povećanje energetske efikasnosti i subvencioniranje mjera u oko 20.000 objekata koji se zagrijavaju na čvrsta goriva.
Najavljivano je i smanjenje emisija iz individualnih ložišta za 90 posto kroz desetogodišnju strategiju, uz planirano kreditno zaduženje Kantona Sarajevo i zamjenu približno 4.500 individualnih ložišta.
U novembru 2026. predstavljene su i aktivnosti na sistemskom uređenju dimnjačarske djelatnosti i kontroli emisija iz kućnih i malih ložišta. Najavljeni su novi propisi, bolja evidencija dimnjaka i uređaja za grijanje te unapređenje inspekcijskog nadzora.
Ipak, jedan od najvećih problema ostaje kontrola onoga što građani zaista spaljuju u svojim pećima. Postojanje propisa i mogućnosti prijavljivanja nepravilnosti ne znači mnogo ako nadležne inspekcije ne izlaze na teren i ne utvrđuju odgovornost.
Prema Zakonu o upravljanju otpadom Federacije BiH, fizička lica koja otpad odlažu suprotno zakonskim odredbama mogu biti kažnjena novčanim kaznama od 500 do 2.000 KM, dok su za ponovljeni prekršaj predviđene kazne od 3.000 do 5.000 KM.
Dok se ne uspostavi efikasan sistem kontrole, ubrza zamjena individualnih ložišta i osigura dostupnije i prihvatljivije grijanje za domaćinstva, građani će se i dalje trovati disanjem, jer se cijena zagađenog zraka ne mjeri samo indeksima na mjernim stanicama već narušenim zdravljem, bolestima i smrtima.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja