Može li AI ugroziti novinarstvo? Svjetski mediji usvojili zajedničke smjernice

Zajednička poruka vodećih svjetskih i nacionalnih medija jeste da se globalna medijska zajednica sve ozbiljnije suočava s prilikama, izazovima i prijetnjama koje donosi ubrzani razvoj novih tehnologija i vještačke inteligencije, što je izuzetno važno pitanje i za medije u Bosni i Hercegovini.

Kineska agencija Xinhua jedan je od predvodnika razvoja i korištenja vještačke inteligencije u medijima, pa poruku glavnog urednika ove agencije Lyu Yansonga da integracija AI tehnologija u novinske redakcije donosi duboke etičke dileme i dramatično širenje dezinformacija, što zahtijeva koordiniran odgovor globalne medijske zajednice, treba shvatiti vrlo ozbiljno.

„Dužni smo preuzeti inicijativu, dijeliti tehnološku ekspertizu i resurse kako bismo ojačali zajedničke kapacitete u borbi protiv rizika koje donosi vještačka inteligencija“, naglasio je Yansong, ukazujući na potrebu očuvanja novinarske etike.

Na samitu u Kini već su predstavljeni prvi bionički humanoidni voditelji vijesti na svijetu, što ilustrira brzinu tehnološke tranzicije, ali i izazove koje ona donosi.

Spomenuta globalna inicijativa obavezuje potpisnike na dvogodišnji zajednički rad s ciljem kreiranja jedinstvenih standarda za upotrebu AI-ja u medijima. Rad će biti fokusiran na tri ključna stuba: očuvanje autentičnosti informacija i rigoroznu provjeru činjenica (fact-checking), zaštitu sigurnosti podataka i autorskih prava te uspostavu globalne baze podataka o AI aplikacijama u medijima. Učesnici samita posebno su naglasili jačanje uloge Globalnog juga, ocjenjujući da ova inicijativa omogućava zemljama u razvoju da aktivno učestvuju u kreiranju pravila upravljanja vještačkom inteligencijom.

Analizirajući posljedice po razvoj medija, učesnici samita zaključili su da će hibridne redakcije postati standard, u kojem će AI automatizirati tehničke zadatke i analizu velikih količina podataka, oslobađajući novinarima prostor za istraživački rad na terenu. Istovremeno, tehnološka trka u borbi protiv dezinformacija i otkrivanju deepfake sadržaja postaje pitanje opstanka profesionalnog novinarstva, zbog čega je ključno očuvati ljudski nadzor, empatiju i etičku odgovornost u medijskom prostoru.

Odluke i smjernice usvojene na samitu u Pekingu imaju poseban značaj za medijski prostor Bosne i Hercegovine. Učešće Federalne novinske agencije (FENA) kao predstavnika Bosne i Hercegovine na ovom globalnom forumu potvrđuje da se domaći mediji, uprkos ograničenim resursima, suočavaju s istim tehnološkim izazovima i transformacijama kao i vodeće svjetske medijske kuće.

„Jasno je da se razvoj vještačke inteligencije ne može niti treba zaustaviti. Međutim, potrebno je što prije uspostaviti standarde za njenu primjenu. Ako u medijskom sektoru ne postignemo globalni dogovor o tom pitanju, suočavamo se s rizikom sve raširenije zloupotrebe vještačke inteligencije, kao i s neizvjesnošću u pogledu budućnosti medija kao temeljnog izvora informacija za javnost. Od ključne je važnosti da vještačku inteligenciju iskoristimo za unapređenje i razvoj medija, umjesto da dopustimo da ona posluži kao zamjena za medije ili kao sredstvo za manipuliranje javnošću i njeno obmanjivanje“, upozorio je glavni urednik FENA-e Dejan Jazvić.

Za medijsko tržište u BiH, provedba Pekinškog konsenzusa donosi tri ključna izazova i pravca djelovanja. Prvi je borba protiv dezinformacija u lokalnom kontekstu. Naime, BiH je već godinama izložena snažnim kampanjama dezinformacija i manipulacija u digitalnom prostoru. Usvajanje naprednih AI alata za provjeru činjenica i otkrivanje lažnih vijesti, koje predviđa Globalna medijska inicijativa, od presudnog je značaja za očuvanje kredibiliteta profesionalnog novinarstva u zemlji.

Veliki izazov je i smanjenje tehnološkog jaza. Učešće u globalnim platformama omogućava bosanskohercegovačkim medijima direktan pristup međunarodnim bazama podataka i prijenos znanja o AI aplikacijama. To je ključno za sprečavanje situacije u kojoj bi manja i ekonomski slabija medijska tržišta, poput onog u BiH, postala pasivni korisnici stranih tehnoloških rješenja, bez mogućnosti utjecaja na njihove etičke i profesionalne standarde.

Konačno, izazov predstavlja i kreiranje zakonodavnog i etičkog okvira. S obzirom na to da BiH još uvijek nema adekvatnu zakonsku regulativu u oblasti vještačke inteligencije, smjernice iz Pekinga mogu poslužiti kao temelj domaćim medijskim udruženjima, regulatornim i samoregulatornim tijelima za definisanje profesionalnih kodeksa i zaštitu autorskih prava u vremenu generativnih medija.

Događaj, koji su zajednički organizirali kineska državna novinska agencija Xinhua i Vlada Grada Pekinga, okupio je blizu 500 delegata iz 112 zemalja i regija, uključujući predstavnike oko 330 vodećih medijskih kuća, novinskih agencija, istraživačkih centara i međunarodnih organizacija poput UN-a.

(Vijesti.ba / FENA)