
Menšuru će mu uručiti predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić, nakon čega će Grabus polaganjem zakletve zvanično preuzeti dužnost poglavara i najvišeg vjerskog autoriteta Islamske zajednice.
Svečanosti će prisustvovati predstavnici državnih institucija, diplomatskog kora, međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici i druge javne ličnosti.
BHRT i BIR televizija direktno će prenositi događaj od 11.50 sati, uz komentare prof. dr. Zehre Alispahić i mr. Hasana Hasića. Gost prenosa bit će mr. Meho Šljivo. Nakon ceremonije u džamiji, u poslijepodnevnim satima planiran je prijem za predstavnike vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života.
Grabus, koji je prije izbora obavljao dužnost sarajevskog muftije, izabran je za reisul-ulemu 10. oktobra 2026. godine, za mandat od 2026. do 2033. godine. Na toj poziciji nasljeđuje Huseina-ef. Kavazovića, kojem je istekao drugi mandat. Prema Ustavu Islamske zajednice, reisul-ulema se bira na sedam godina, uz mogućnost još jednog izbora.
Šta je menšura i zašto je važna?
Dodjela menšure središnji je čin uvođenja novoizabranog reisul-uleme u dužnost. Njome se potvrđuju zakonitost izbora i šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike.
Reisul-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu, predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija te usmjerava i nadzire vjerski život. Njegove dužnosti uključuju donošenje fetvi, brigu o ispravnom razumijevanju i življenju islama te zaštitu vjerskih prava i sloboda pripadnika Zajednice.
Menšura ima i širi društveni značaj jer simbolizira institucionalni kontinuitet Islamske zajednice, ali i njenu ulogu u njegovanju međureligijskog dijaloga i zajedničkog života u Bosni i Hercegovini.
Naziv potječe od arapske riječi menšur, koja označava potvrdu, ukaz ili diplomu o imenovanju. U bosansku islamsku administraciju ušao je posredstvom osmanskih institucija. Historijski se koristio za imenovanje na različite dužnosti, uključujući profesore, kadije, upravitelje pokrajina i muftije.
U Bosni i Hercegovini menšura je posebno povezana s vjerskim legitimitetom reisul-uleme. Nakon prestanka osmanske uprave nastojalo se očuvati vjersku vezu s Istanbulom, pa je ovlaštenje za obavljanje te dužnosti izdavao šejhul-islam. Autonomni statut iz 1909. godine predviđao je postupak traženja menšure iz Istanbula.
Nakon ukidanja hilafeta i Mešihata u Turskoj 1924. godine trebalo je urediti način njenog izdavanja. Ustavom Islamske vjerske zajednice iz 1930. godine ta nadležnost povjerena je posebnom tijelu muslimanskih uglednika. Prema važećem pravilniku, tekst menšure sastavlja se na bosanskom i arapskom jeziku.
Zanimljivo je da je Grabus, tadašnji ljubljanski muftija, bio član Odbora za dodjelu menšure Huseinu-ef. Kavazoviću, koja mu je uručena 15. novembra 2012. godine u istoj džamiji. Četrnaest godina kasnije, menšura će na istom mjestu biti uručena njemu.
Obrazovanje i dosadašnji rad
Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine, a Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987. godine. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1994, magistrirao 2001. i doktorirao 2008. godine. Završio je i postdiplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice i na Fakultetu islamskih nauka, gdje je 2021. izabran u zvanje redovnog profesora. Predavao je i na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani te bio gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.
Od 2006. do 2021. godine bio je ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od septembra 2021. sarajevski muftija.
Vodio je projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka korištenja džamije u februaru 2020. godine. Predsjednik Slovenije Borut Pahor odlikovao ga je Srebrnim redom za doprinos razvoju međureligijskog i međukulturnog dijaloga.
Grabus je autor knjiga, naučnih radova i prijevoda te učesnik međunarodnih konferencija o religiji, obrazovanju, kulturi i međureligijskom dijalogu. Govori arapski, engleski i slovenski jezik.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja