BiH - Odbijen zahtjev Komšića

Ustavni sud BiH zatvorio vrata Ostalim za zaštitu vitalnog interesa

Ustavni sud BiH zatvorio vrata Ostalim za zaštitu vitalnog interesa
Foto: Vijesti.ba

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je danas zahtjev Željka Komšića za ocjenu ustavnosti odredbi entitetskih ustava koje uređuju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zaključivši da taj mehanizam nije individualno pravo građana, već instrument zaštite konstitutivnih naroda. 

Odluka je donesena u predmetu U-16/22, u kojem je Komšić, u vrijeme podnošenja zahtjeva član Predsjedništva BiH, osporio pojedine odredbe Ustava Federacije BiH i Ustava Republike Srpske, smatrajući da su njima građani koji se izjašnjavaju kao Ostali diskriminirani.

Suština zahtjeva

Suština njegovog zahtjeva odnosila se na činjenicu da predstavnici Ostalih učestvuju u radu domova naroda i vijeća naroda, ali nemaju mogućnost korištenja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa pod jednakim uslovima kao predstavnici konstitutivnih naroda.

Ustavni sud BiH, međutim, ocijenio je da zaštita vitalnog nacionalnog interesa nije zamišljena kao individualno pravo, već kao mehanizam kojim se u društvima s izraženim različitostima sprečava dominacija jedne zajednice nad drugom.

U obrazloženju odluke navedeno je da su takvi zaštitni mehanizmi vezani za zajednice koje čine osnovu ustavnog kompromisa, što su u konkretnom slučaju konstitutivni narodi.

Sud je zaključio da ne postoji konkretno pravo pojedinca zasnovano na nacionalnom pravu u smislu člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, na koje bi se mogao pozvati u ovom slučaju.

Istovremeno, Ustavni sud je naglasio da je na ustavnom zakonodavcu da mijenja postojeći sistem ukoliko smatra da on više nije adekvatan, posebno imajući u vidu da je od završetka rata prošlo više od tri decenije. Međutim, kako je navedeno, nije na Ustavnom sudu da mijenja taj sistem.

Komšić je u zahtjevu problematizirao i širinu definicije vitalnog nacionalnog interesa, upozoravajući da postojeće odredbe omogućavaju da se gotovo svako pitanje proglasi prijetnjom vitalnom nacionalnom interesu nekog od konstitutivnih naroda.

"Nije vitalni interes"

Ustavni sud je ocijenio da su pitanja koja se mogu smatrati vitalnim nacionalnim interesom dovoljno jasno definisana i da ispunjavaju standarde demokratskog sistema i vladavine prava.

Sud je pritom priznao mogućnost zloupotrebe ovog mehanizma u praksi, uključujući njegovo pokretanje i u slučajevima koji očigledno ne pripadaju kategoriji vitalnog nacionalnog interesa. Ipak, ocijenjeno je da sama mogućnost zloupotrebe ne znači da je institut kao takav suprotan Ustavu BiH, posebno jer postoji kontrola ustavnih sudova entiteta.

Treći dio zahtjeva odnosio se na razlike u zakonodavnim procedurama u dva entiteta. Komšić je ukazao na to da se u Federaciji BiH svaki zakon mora usvojiti i u Domu naroda, dok se u Republici Srpskoj mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa primjenjuje samo na pitanja za koja se smatra da postoji potreba za takvom zaštitom.

Ustavni sud je ocijenio da same razlike u entitetskim ustavima ne predstavljaju osnov za zaključak o diskriminaciji, posebno jer u oba entiteta konstitutivni narodi imaju mogućnost korištenja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Na kraju, Ustavni sud BiH utvrdio je da su osporene odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i relevantnim međunarodnim dokumentima.

Odluka tako potvrđuje postojeće ustavno rješenje prema kojem je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa rezervisan za konstitutivne narode, a ne za kategoriju Ostalih.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo