Svijet - Narkotrgovina

Kriminalci mijenjaju taktiku krijumčarenja kokaina, brzi gliseri postaju sve veća prijetnja

Kriminalci mijenjaju taktiku krijumčarenja kokaina, brzi gliseri postaju sve veća prijetnja
Foto: Ilustracija

Kriminalne grupe sve češće koriste brze glisere za krijumčarenje kokaina u Evropu, posebno duž španske obale, dok vlasti istovremeno pojačavaju nadzor velikih pomorskih luka.

Na ovaj trend upozorava Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) u izvještaju u koji je britanski The Independent imao uvid prije objavljivanja, prenosi tportal.

Četiri pripadnika Civilne garde izgubila život

Jedan od najtežih incidenata dogodio se u februaru 2024. godine u luci Barbate, u španskoj pokrajini Kadiz (Cádiz), kada je krijumčarski gliser udario u manje plovilo španske Civilne garde. Tom prilikom poginuli su Miguel Ángel González Gómez i David Pérez Carracedo.

Prema pisanju The Independenta, gliser koji je učestvovao u sudaru imao je motor snage čak 1.200 konjskih snaga.

Još dvojica pripadnika Civilne garde poginula su 8. maja 2026. godine u blizini Uelve (Huelva), kada su se dva patrolna plovila sudarila tokom potjere za krijumčarskim gliserom.

Razmjere problema pokazuju i podaci Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), prema kojima se svjetska ilegalna proizvodnja kokaina u posljednjih deset godina učetverostručila, dostigavši oko 4.100 tona tokom 2024. godine.

Agencija Evropske unije za droge zabilježila je da je između 2024. i 2025. godine količina metabolita kokaina u otpadnim vodama evropskih gradova obuhvaćenih istraživanjem porasla za 22 posto. Ovaj pokazatelj ukazuje na povećanje potrošnje kokaina u praćenim sredinama.

Od krijumčarenja hašiša do kokaina

Brzi gliseri, poznati pod nazivom narcolanchas, decenijama su korišteni za krijumčarenje hašiša u Španiju, koja je njihovu upotrebu zabranila 2018. godine.

Međutim, prema izvještaju GI-TOC-a, kriminalne mreže koje su ranije učestvovale u ovom poslu sada pružaju logističku podršku posadama koje prevoze kokain. Osiguravaju im gorivo, zalihe i zamjenske posade.

Droga se preuzima s većih brodova u Alboranskom moru, nakon čega se na španskoj obali predaje drugim kriminalnim grupama. One je potom kamionima transportuju prema različitim evropskim destinacijama.

„To je bitka koju policija ne može dobiti“, ocijenio je Ruggero Scaturro, viši analitičar GI-TOC-a.

Prema njegovim riječima, gliseri mogu ostati na moru i do mjesec dana, ploviti tokom dana i razvijati brzine veće od većine policijskih plovila.

Rast nasilja povezuje s velikom vrijednošću kokaina, zbog čega krijumčarske organizacije sve više ulažu u transport i zaštitu svojih pošiljki.

Neimenovani visoki zvaničnik španskih sigurnosnih službi izjavio je za The Independent da Ministarstvo unutrašnjih poslova policiji ne osigurava dovoljno opreme.

Prema njegovoj procjeni, na svakih 100 krijumčarskih glisera policija raspolaže sa svega dva ili tri odgovarajuća plovila.

Iz Ministarstva su odgovorili da su kroz Gibraltarski plan pokrenuli dosad najveća ulaganja u ljudstvo i opremu za borbu protiv krijumčarenja droge na jugu zemlje.

Prema podacima Ministarstva, od januara do augusta 2026. godine uhapšeno je više od 3.660 osoba, dok je zaplijenjeno 140 tona droge.

Zaplijenjeno 30 tona kokaina

Španska Civilna garda 1. maja presrela je teretni brod Arconian, na kojem se nalazila ogromna pošiljka kokaina.

Ukupna bruto težina zaplijenjenih paketa iznosila je oko 30,2 tone, a španski sud procijenio je vrijednost droge na više od 812 miliona eura.

Prema navodima iz sudskog dokumenta koje prenosi El País, kokain je bio namijenjen pretovaru na brze glisere.

Izvori iz nizozemskog kriminalnog podzemlja smatraju da je ova zapljena doprinijela rastu cijena kokaina na evropskom tržištu. Ipak, autori izvještaja GI-TOC-a navode da za takvu povezanost zasad nema dovoljno dokaza.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Brunner izjavio je da je Evropska unija okupila stručnjake i predstavnike privatnih kompanija kako bi kriminalnim grupama otežala nabavku brzih glisera.

Promjene u metodama krijumčara povezao je s pojačanim pritiskom policije i carinskih službi.

Krijumčari mijenjaju rute i metode

Velike evropske luke, poput Rotterdama i Hamburga, i dalje se koriste za krijumčarenje kokaina, iako se u njima bilježi manji broj zapljena.

Tony Saggers, bivši šef odjela za droge britanske Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala, upozorava da kriminalne grupe koriste više različitih ruta kako bi smanjile rizik od otkrivanja.

Kako je pojasnio, krijumčari mijenjaju metode i pravce transporta svaki put kada se suoče s problemima na određenoj ruti.

Takva prilagodljivost predstavlja dodatni izazov za evropske sigurnosne službe, koje nastoje suzbiti krijumčarske mreže i spriječiti da kokain različitim kanalima stiže na evropsko tržište.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo