Đikić: Ne smije se toliko paničariti zbog korona virusa

Ona dođe i sama nestane, pišu 24.sata.hr.

“Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života. Kod korone se pokazalo za sada da je smrtnost dva posto te posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Ne smije se toliko paničariti - smatra Đikić.

Svaki virus ima svoj ciklus trajanja

Dodaje da naučnici diljem svijeta rade na lijeku, no ističe da ga neće biti barem još šest mjeseci. Unatoč tome, dodaje, SARS i MERS su bili puno opasniji i nije se toliko paničarilo.

“Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s korona virusom”, dodaje Đikić.

Smatra da se pretjeruje i kad se spominje mjera zatvaranje državnih granica jer to dodatno sije strah.

“Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, posebno kad znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za buduće sprečavanje širenja virusa. Do tada treba sabrano gledati na cijelu situaciju”, poručuje Đikić.

Dok se čeka lijek, može se reći da ni jedan virus do sada nije ovako ujedinio naucnike diljem svijeta. Reuters je objavio kako su do sada napravljene 153 studije, uključujući epidemiološke radove, genetske analize i klinička izvješća. Svi ti radovi baziraju se na ispitivanju svih aspekata bolesti. U njima je učestvovalo 675 istraživača diljem svijeta.

Kod starijih od 80 smrtnost je čak 14,8 posto Usporedbe radi, prilikom izbijanja SARS-a 2003. trebalo im je godina i po da objave upola manje naucnih studija. Kod korone naucnici su u vrlo kratkom roku uspjeli laboratorijski izolirati virus što im je omogućilo da počnu testirati lijekove, a poznato je i kako virus podnose dobne skupine.

Naime, kineski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je u časopisu Epidemiologija da se rizik od smrti značajno povećava sa starijom dobi.

Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za ljude od 70 do 79 godina je 8%, a za 60 i 69 je 3,6%, za 50 do 59 godina je 1,3%, od 40 do 49 - 0,4%, od 10 do 39 - 0,2%, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja.

(Vijesti.ba)