12°C
Mostar 18°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 13°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

28.04.2020 / 12:34 Ekonomija - Razgovor za Vijesti.ba

Džafić: Željeznice FBiH su danas generator ekonomskog razvoja BiH

Džafić: Željeznice FBiH su danas generator ekonomskog razvoja BiH
Enis Džafić / Vijesti.ba
Željeznice FBiH su generator ekonomskog razvoja, a u doba koronavirusa ovaj resor je pokazao svoj značaj. Željeznice FBiH u zadnje četiri godine pod vodstvom generalnog direktora Enisa Džafića bilježe uspjeh za uspjehom.

Željeznice FBiH u zadnje četiri godine pod vodstvom generalnog direktora Enisa Džafića bilježe uspjeh za uspjehom. Period spašavaja kampanije je prevaziđen, a Željeznice FBiH danas postižu zavidne rezultate i na tržištu EU. O svim ovim stvarima u pisanom intervjuu za Vijesit.ba je govorio generalni direktor Enis Džafić.

Gospodine Džafiću, uoči pandemije koronavirusa Željeznice FBiH su nakon godina lošeg poslovanja konačno ostvarilie dobit i to rekordnu. U kakvom ste stanju zatekli Željeznice FBiH i koliko je to stanje promijenjeno do pojave koronavirusa?

DŽAFIĆ: U protekle četiri godine bilježimo konstatan rast operativne dobiti prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) i to: 2016. godine - 6,2 miliona KM; 2017. godine – 18,9 miliona KM; 2018. godine – 19 miliona KM; 2019. godine – 22,7 miliona KM. Dolaskom na čelo Željeznica FBiH zatekao sam preduzeće koje je opterećeno višemilionskim obavezama, tužbama dobavljača, svi radnici nisu mogli ostvariti svoja prava iz zdravstvenog osiguranja, kao i pravo na penzionisanje nakon stečenih uslova. To dovoljno govori u kakvom stanju je bilo preduzeće.

Stanje do pojave koronavirusa se značajno pozitivno promijenilo u Željeznicama FBiH. Navest ćemo neke od najznačajnijih pokazatelja koji su rezultati aktivnosti, a koje smo poduzimali u procesu sanacije i unapređenja rada i poslovanja preduzeća. Ključni faktori koji su doprinijeli stabilizaciji poslovanja preduzeća su povećanje obima rada što je za rezultat imalo povećanje prihoda i smanjenje troškova poslovanja.

Povećanje prihoda rezultat je rasta transporta roba sa 8,4 miliona tona u 2016. godini na 9,1 milion tona u 2019. godini, prevoza putnika sa 258 hiljada u 2016. godini na 496 hiljada u 2019. godini, održavanje lokomotiva i vagona za druge korisnike, te pružanje usluga na pruzi, iznajmljivanjem lokomotiva i vagona.

Najveće smanjenje troškova u poslovanju su nastali preuzimanjem održavanja mobilnih kapaciteta i infrastrukture, a koji su ranije obavljale privatne kompanije. Time smo značajno povećali produktivnost naše radne snage. Smanjili smo ukupan broj radnika, što je rezultiralo i smanjenju troškova poslovanja. Ukupan broj radnika koji su napustili preduzeće u posljednje 4 godine je 766 radnika, a u radni odnos je primljeno 66 radnika (62 bivša radnika Gredelj Revom Dobošnica).

Sve navedene aktivnosti su rezultirale da preduzeće servisira tekuće obaveze iz tekućih prihoda, kao i da izmiruje obaveze koje su nastale u periodu 2001. – 2015. godine, koje na mjesečnom nivou iznose oko 2,2 miliona KM.



Obaveze koje su nastale prije 2015. godine, a plaćene u posljednje 4 godine su:

1. Obaveze prema UniCredit banci po osnovu ugovora o kreditu iz 2010. godine u iznosu od 56 miliona KM,

2. Neizmirene obaveze prema javnim fondovima u iznosu od 26 miliona KM,

3. Obaveze prema kompaniji Končar Zagreb po osnovu ugovora iz 2008. godine za nabavku elektromotornog voza i opravke 9 lokomotiva u iznosu od 22 miliona KM,

4. Obaveze prema HŽ Cargo iz 2012. godine u iznosu od 9 miliona KM,



Najznačajnije investicije koje smo realizovali u protekle 4 godine, a koje su doprinijele unapređenju rada i povećanju bezbjednosti saobraćaja su:

1. Kupovina radionice Gredelj Revom Dobošnica za popravku vagona,

2. Elektrifikacija dijela Unske pruge na dionici Bihać – Bosanska Otoka,

3. Stavljanje u funkciju 9 Talgo garnitura (nakon 6 godina od isporuke),

4. Investicije u opravku vlastitih lokomotiva i vagona (povećan vozni park za 8 lokomotiva i 500 teretnih vagona),

5. Glavna opravka pruge Sarajevo – Bradina (tunel Ivan),

6. Osiguranje stanica signalno sigurnosnim uređajima na dionici pruge Sarajevo – Bradina,

7. Ugradnja optičkog kabla (64 vlakna) na dionici pruge Čapljina – Sarajevo – Zenica,

8. Nabavka pružne mehanizacije (2 drumsko šinska bagera i 1 specijalizovana mašina za rešetanje gornjeg stroja pruge),

9. Nabavka automatske praonice za pranje lokomotiva i vagona.

Ukupna vrijednost investicionih ulaganja iznosi preko 90 miliona KM. Sve navedene aktivnosti su doprinijele stabilizaciji i unapređenju poslovanja preduzeća.

Kakvo je danas stanje nakon pojave koronavirusa, koliko i u kojem obimu rade Željeznice FBiH?

DŽAFIĆ: Poslovanje u Željeznicama FBiH nakon pojave koronavirusa možemo reći da je još uvijek stabilno. Negativne posljedice koje je izazvao koronavirus ima odraz i na obim rada u Željeznicama FBiH. Došlo je do potpune obustave rada u putničkom saobraćaju, a teretni saobraćaj je smanjen za oko 10% u odnosu na isti period prošle godine što pokazuje da naša privreda ima smanjenu poslovnu aktivnost. Poduzeli smo određene mjere unutar kompanije kako bi negativne posljedice koje je izazvao koronavirus imale što manji uticaj na poslovanje Željeznica FBiH.

Vi ste reducirali putnički promet kako bi više kapaciteta bilo na raspolaganju za teretni. Upravo u ovoj situaciji željeznički saobraćaj pokazao se kao izuzetno vrijedan. Šta je sve do sada u krizi urađeno?

DŽAFIĆ: Odlukom Kriznog štaba FBiH došlo je do obustave rada u putničkom saobraćaju. Željeznice FBiH imaju dovoljno kapaciteta i kada je putnički saobraćaj u funkciji da zadovolji sve potrebe BiH privrede u teretnom robnom saobraćaju. Željeznice FBiH su i prije ove krize bile lideri u BiH u prevozu roba na godišnjem nivou od 9.125.000 tona robe. Cestovnim saobraćajem se preveze na godišnjem nivou oko 4.500.000 tona robe. To dovoljno govori o značaju željezničkog saobraćaja u BiH, a i Željeznica FBiH. U vrijeme krize, prevashodno smo poduzeli sve mjere shodno uputama Kriznog štaba FBiH, u zaštiti naših radnika, a time i građana u BiH. Vladi FBiH i privredi BiH smo stavili sve svoje kapacitete na raspolaganje kako bi se obezbijedilo funkcionisanje privrede u ovoj krizi. Možemo reći da smo u tome u potpunosti zadovoljili sve zahtjeve Vlade FBiH i privrede BiH, a time i funkcionisanje privrednog sistema. Osigurali smo da se transport roba u izvozu i uvozu iz i u BiH nesmetano odvija, čime smo olakšali poslovanje privrednih subjekata u BiH. Destinacije na koje se odvija promet roba u izvozu i uvozu iz i u BiH su: Hrvatska, Slovenija, Srbija, Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska, Rumunija, Slovačka.



Za koje ste sve kompanije osigurali nesmetan protok roba, koje robe i da li se radi po redovnim cijenama?

DŽAFIĆ: Osigurali smo nesmetano funkcionisanje elektroenergetskog sektora u BiH redovnim snadbijevanjem Termoelektrana Tuzla i Kakanj sa potrebnim količinama uglja iz naših rudnika u FBiH. Također, osiguran je nesmetan protok roba u izvozu i uvozu za kompanije: Arcelor Mittal Zenica, Gikil Lukavac, Sisecom soda Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Cementara Kakanj, Cementara Lukavac, Belisar – Studen Agram Brčko, Holdina Sarajevo, Hifa Oil Tešanj, Vispak Visoko, Klas Sarajevo, Solana Tuzla, Penny Sarajevo, Alternativa Sarajevo, Cibos Ilijaš, Fortin Tešanj i druge korisnike željezničkih usluga sa kojima imamo ugovorenu saradnju.

Osnovne vrste roba koje prevozimo za navedene komitente su: ugalj, koks, soda, šećer, so, pšenica, kafa, nafta, mazut, papir, drvo, petrol koks, gips, kamen, željezna ruda, staro željezo, građevinski materijal, kao i druge vrste roba koje se prevoze u kontejnerima. Željeznice FBiH su svim komitentima zadržali cijene koje su bile ugovorene prije krize, iste će ostati nepromijenjene do ukupne realizacije ugovorene saradnje.

Koliko privredni subjekti u BiH danas ovise od Željeznica, a samim tim i građani, nedavno su počele isporuke pšenice Klasu ?

DŽAFIĆ: Više od 70% privrede u BiH oslonjeno je na rad Željeznica FBiH. Naš elektroenergetski sektor u najvećoj mjeri zavisi od funkcionisanja Željeznica FBiH. Željeznički sektor direktno doprinosi daljem rastu i razvoju gore navedenih kompanija, kao cijele naše privrede, što ima pozitivne efekte na zaposlenost naših građana, punjenje budžeta svih nivoa od državnih, federalnih, kantonalnih do općinskih.

Što se tiče isporuke pšenice za potrebe firme Klas Sarajevo, i u vanrednim okolnostima, još jednom smo potvrdili značaj i ulogu Željeznica FBiH u očuvanju vitalnih interesa građana i privrednih subjekata.

I jedno poređenje, za transport 760 tona pšenice iskoristili smo jednu željezničku kompoziciju, a time je zamijenjeno 38 teretnih kamiona koji u vrijeme blokade granice po nekoliko dana čekaju na transport robe. To doslovno govori koje su sve prednosti željezničkog sektora u odnosu na druge vidove saobraćaja.



Kako sarađujete sa Željeznicama RS?

DŽAFIĆ: Saradnja Željeznica FBiH i Željeznica RS mogu reći da je izuzetno dobra. Prilog tome govori da smo uspjeli nakon 27 godina pokrenuti putnički saobraćaj elektrovučom (nakon elektrifikacije pruga Bihać – Novi Grad) na relaciji Sarajevo – Banja Luka – Bihać.

I u svim drugim vidovima saradnje (teretni saobraćaj, razvoj infrastrukture) imamo uspješnu saradnju.

Da li bi, kada jednom ova kriza prođe, ovaj primjer kako Željeznice danas rad trebao otvoriti oči da se željeznički transport sve više i sve češće koristi i u budućnosti?

DŽAFIĆ: Željeznički transport je jeftiniji, kapacitarniji, pouzdaniji i ekološki prihvatljiviji, te je nužno, posebno u vrijeme pandemije sve više koristiti ovaj vid saobraćaja za nesmetan rad BiH privrede. To indirektno utiče i na očuvanje radnih mjesta, posebno u industriji, te doprinosi rasterećenju drumskog saobraćaja i povećanju sigurnosti u saobraćaju. Ova kriza, kao i ranije krize, su pokazale da je neophodno u budućnosti osigurati nesmetano funkcionisanje željezničkog sektora u cilju očuvanja i daljeg razvoja BiH privrede.

Od Vlade FBiH očekujemo da će u narednom periodu osigurati značajnija sredstva za razvoj željezničke infrastrukture, koji je bio u podređenom položaju u odnosu na razvoj cestovne infrastrukture. U cilju daljeg unapređenja rada i modernizacije Željeznica FBiH neophodna je potpuna primjena zakonske regulative koja uređuje rad Željeznica FBiH, i to: Zakona o željeznicama FBiH, Zakona o finansiranju infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja, Zakona o finansijskoj konsolidaciji Željeznica FBiH.



Za kraj. Krajem februara Željeznice FBiH popravile hrvatske lokomotive i zaradile 600 hiljada eura. O čemu se radi?

DŽAFIĆ: Dva nacionalna željeznička operatora, Željeznice FBiH i HŽ Cargo, ugovorile su tokom 2019. godine investicionu opravku 2 lokomotive serije 1141, vlasništvo HŽ Carga. Dogovorili smo proširenje saradnje iz oblasti transporta roba i na oblast održavanje šinskih vozila. Treba napomenuti da su ovo prve lokomotive stranih željezničkih operatera koje su generalno remontovane u Centralnoj radionici Željeznica FBiH. Ovaj uspješno realizovan ugovor vrijedan 600 hiljada Eura svrstava Željeznice FBiH u skupinu remontera željezničkih vučnih vozila u regionu, te otvara nove realne mogućnosti nastupa na evropskom tržištu opravke, modernizacije i rekonstrukcije željezničkih vozila. Time stičemo referencu kako na regionalnom, tako i na širem tržištu EU. Zaustavili smo trend nabavke usluga generalne opravke šinskih vučnih i vučenih vozila, te smo postepeno ovladali održavanjem vlastitog voznog parka, u 100 % kapacitetu. Kontinuiranim unapređenjem i nastupom na tržištu kroz nekoliko ugovora o pružanju usluga, mi smo prerasli iz nekoga ko nabavlja usluge u nekoga ko pruža usluge generalnog remonta i modernizacije šinskih vozila. U protekle 4 godine, realizovali smo ugovore u vrijednosti od 4 miliona KM sa Termoelektranom Tuzla – za veliku opravku teretnih vagona, sa Arcelor Mittalom – za generalni remont i modernizaciju dizel huidraulične lokomotive serije 732, ugovor sa Rudnikom Kakanj za veliku opravku teretnih vagona, ugovor sa Rudnikom Banovići, ugovor sa Step Sarajevo itd.

Željeznice FBiH su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti u kojoj je smanjenje CO2 imperativ, te garant bržeg i kvalitetnijeg razvoja saobraćajnog sistema, rasterećenja drumskog saobraćaja i povećanja sigurnosti u saobraćaju. Period spašavanja ove kompanije je iza nas i nastavit ćemo graditi novu, još snažnije željeznice.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo