22°C
Mostar 26°C
Tuzla 23°C
Banja Luka 23°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

31.12.2021 / 08:10 Ličnost dana - Ličnost dana

SLAVOJ ŽIŽEK - UPOZORENJE EVROPI

SLAVOJ ŽIŽEK - UPOZORENJE EVROPI
AFoto: Vijesti.ba

Slovenski filozof Slavoj Žižek analizirap je za Die Welt situaciju u Bosni i Hercegovini i smjestio je u širi, globalni kontekst.

Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega. „Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja)."

Tu je posebno važan i zanimljiv tzv. non-paper koji se pojavio ove godine, a čiji se autor ne zna. U njemu se zagovaraju nove granice u BiH s ciljem uspostave velike Srbije, velike Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom. Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok". „Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi", piše Žižek.

Da bi se razumjela bosanska kriza potrebno je sagledati je u globalnoj dimenziji, uvjeren je Žižek. „Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti 'normalne' države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života."

Žižek ukazuje na to da se te tendencije vide čak i u Švedskoj, koja je dugo bila na glasu kao zemlja visoko razvijenog osjećaja za život u zajednici. Tu su i brojni migranti imali svoje mjesto ukoliko su se htjeli dostatno integrirati. No u posljednje vrijeme sve su vidljivije pukotine u tom mitu o jedinstvenom društvu. U Hjällbou, predgrađu Göteborga gdje u getima žive ljudi migrantskog porijekla, faktički su vlast preuzele bande i gangovi koji ne prežu od upotrebe nasilja i otvoreno se suprotstavljaju državnom poretku. „Ukoliko se proces getoizacije nastavi, nastati će veliki broj plemenskih zajednica", upozorava Žižek.

Ta perspektiva je realna i u Bosni i Hercegovini, smatra slovenski filozof. „ukoliko se Bosna raspadne – pa čak i ako to bude na miran način, pregovorima – zemlja će biti ‚hjälbonizirana'. Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale. Njen raspad bi predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije", zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek u svom tekstu u „Die Weltu".

(Vijesti.ba)

Izdvajamo