°C
Mostar °C
Tuzla °C
Banja Luka 17°C
Bihać 15°C

19.03.2023 / 10:45 BiH - Mostar

Obilježena godišnjica zatvaranja zloglasnog logora Heliodrom

Žrtve torture iz Mostara i članovi Udruženja logoraša Mostar posjetili su danas prvi put krug kasarne i logora Heliodrom, prostor u kojem su danima mučeni i prebijani, nekad zloglasni logor HVO-a. Položeno je cvijeće za žrtve Heliodroma i odata počast.

Na tom prostoru sada egzistira kampus Sveučilišta u Mostaru.

Prošle godine na današnji dan članovi Udruženja logoraša Mostar su posjetili prostor bivšeg logora Heliodrom, položili cvijeće i odali počast žrtvama koji su prošli kroz taj logor kod ulazne kapije, jer im ulazak do mjesta stradanja nije dozvoljen, iako su ga najavili, kao i 2021.

Danas su uspjeli doći do samih objekata gdje su bila mučilišta za građane Mostara 1993. i 1994. godine, vjerovatno jer je nedjelja, jer zahtjev logoraša za ulazak u krug bivšeg logora Sveučilište u Mostaru je odbilo.



Foto: FB Sanel Kajan

Prisutnima se obratio Emir Hajdarović, bivši logoraš koji je u logorima proveo 309 dana. Podsjetio je prisutne na stradanja i mučenja u Heliodromu.

– Svaki logoraš ovaj dan doživljava emotivno, jer smatramo da je to ponovno rađanje, ponovno doživljavanje slobode. Morate znati da je ova žica kroz koju smo prošli, granica slobode i kad gledate prema žici vidite tu granicu, i to je najveća moguća kazna za čovjeka koji provodi vrijeme u logoru, ali bez ikakve osude i valjanog zakonskog razloga da bude zadržan tu – kazao je Hajdarević.

Amer Đulić, predsjednik logoraša Stolac, inače i maloljetni zatvorenik logora “heliodrom”, koji je prije dolaska u taj logor boravio u njih tri – Koštana bolnica, Dretelj i Gabela, kazao je kako je u logorima proveo 233 dana.

– Ovaj je logor bio poseban po tome što se svakodnevno ginulo i odvodilo ljude koji se nisu vraćali. Često je bilo situacija da odavde krenu tri kamiona, a da se vrati samo jedan. Jedan dio ljudi pogine, jedan bude ranjen, jedan pobjegne i slično. Jednostavno, vrlo mali broj ljudi bi se vraćao – naglasio je Đulić.

Rekao je i to da je tada, kao i svako drugo dijete, imao samo jedan san, a to je da cijeli dan provede u igri, no njegova je stvarnost bila drugačija i umjesto u igri sa svojim vršnjacima, on je svoju punoljetnost proveo u logoru, sanjajući o slobodi.

Kazao je da je cilj logoraša da na ovom mjestu postave spomen-ploču u znak sjećanja na sve ono što se na Heliodromu događalo u proteklom razdoblju.

“Prošlo je 29 godina od dana kada je počeo proces zatvaranja logora, a da mi logoraši nemamo pravo da obilježimo mjesta svoga stradanja. Smatramo da je došao kraj tim neljudskim i necivilizacijskim metodama izvrtanja istorijskih činjenica koje su presuđene na Međunarodnom sudu u Haagu i domaćim sudovima, te je krajnje vrijeme da se ovakva mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini obilježe kako bi bila opomena generacijama koje dolaze iza nas”, naveli su ranije u svom saopćenju iz Udruženja logoraša Mostar.

Heliodrom je simbol stradanja na ovim prostorima i jedan od glavnih uzroka izricanja presude na Međunarodnom sudu u Haagu.

U Heliodromu nisu bili samo građani Mostara nego su bili iz cijele Hercegovine i jednog dijela Bosne.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna.

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada.

Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih.

Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a.

U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne - Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

Kroz logor na Heliodromu u Mostaru prošlo je preko 10 hiljada građana Mostara.

Oni su sada razasuti po čitavom svijetu, a mnogi od njih su ostavili svoje kosti na prostoru logora Heliodrom i na prostoru grada Mostara kao logoraši.

Prema nekim podacima, u logoru Heliodrom su ubijene 54 osobe i preko 170 ih je ranjeno, te se preko 50 osoba vode kao nestalo.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo