18°C
Mostar 23°C
Tuzla 20°C
Banja Luka 19°C
Bihać 17°C

22.02.2024 / 14:15 Ekonomija - Južna interkonekcija

New York Times o Čoviću i kompaniji koju želi u 'bastionu hrvatskog šovinizma'

New York Times o Čoviću i kompaniji koju želi u 'bastionu hrvatskog šovinizma'
Foto: Vijesti / NYT

New York Times objavio je tekst o izgradnji Južne plinske interkonekcije za Bosnu i Hercegovinu, o ruskom utjecaju, ali i o ulozi Dragana Čovića u sporoj izgradnji plinovoda.

Autor Andrew Higgins piše da Sjedinjene Američke Države i Evropa podržavaju novu gasovodnu liniju koja bi snabdijevala Bosnu gasom iz Hrvatske, s ciljem smanjenja isporuka iz Rusije.

"Međutim, projekat je zapao u zastoje zbog sukoba među etničkim grupama.

Već suočene s teškoćama u suzbijanju neizlječivih kriza na Bliskom Istoku i u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države se također suočavaju s zastojem na Balkanu u vezi sa gasovodnom linijom u Bosni, pitanjem koje nosi velike geopolitičke rizike.

Projekat, podržan kako od strane Sjedinjenih Američkih Država tako i od Evropske unije, ali blokiran etničkim sukobima koji već dugo koče Bosnu, ima za cilj prekinuti moskovsku kontrolu nad isporukama gasa krhkoj naciji koja se povlači između Istoka i Zapada.

Predložena gasovodna linija, koja bi donosila prirodni gas iz susjedne Hrvatske, člana NATO saveza i Evropske unije, bila bi dugačka svega 100 milja i koštala bi otprilike 110 miliona dolara, usporedivo malo u odnosu na 15 milijardi dolara koliko je koštalo izgradnja gasovodnog poveza Nord Stream između Rusije i Njemačke.

Međutim, ozbiljno bi umanjila uticaj Moskve u visoko nestabilnom regionu. Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj punokrvnoj invaziji u februaru 2022. godine i od tada ju je koristila kako bi podrila jedinstvo Evrope nudeći povoljne energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije.

Rusija nema teritorijalne zahtjeve prema Bosni niti drugim balkanskim nacijama, a njen glavni cilj je spriječiti njihovo povezivanje s Zapadom", piše NY Times.

"Zastoj u izgradnji gasovoda "je mnogo važniji od samo Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture u maloj balkanskoj zemlji", rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske koja je pomogla uvođenju svoje zemlje u Evropsku uniju 2013. godine.

"Ovo se odnosi na zatvaranje puteva za destabilizirajući uticaj Rusije u Evropi", rekla je Pusić u intervjuu. "Veliki put je naravno Ukrajina, a ovo je mali. Ali ako se ne zatvori, rasti će" i širiti nestabilnost prema Balkanu i dalje, dodala je.

Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diversificirale izvore energije nakon ruske invazije Ukrajine, Bosna je ostala potpuno zavisna od Moskve za svoj prirodni gas.

Bez alternativnih isporuka sa Zapada, James C. O’Brien, pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropske i evroazijske poslove, rekao je u telefonskom intervjuu: "Bosna riskira zaostajanje i postaje posebno ranjiva" pod pritiskom Moskve.

Gospodin O'Brien posjetio je bosansku prijestolnicu Sarajevo ovog mjeseca kao dio američkih napora da pokrene gasovod iz Hrvatske, da potakne političare da se izbore iz svojih domaćih svađa i smanji ruski uticaj. "Ovo je ranjivost koja mora biti eliminirana", rekao je O'Brien.

Glavni izvori energije Bosne su hidroelektrane i lokalni ugalj. Međutim, iako prirodni gas iz Rusije čini manje od 5 posto ukupne energetske mješavine zemlje, on pomaže napajanju velike fabrike aluminija i pogona za grijanje koji održavaju Sarajevo toplim zimi.

Slaba mješavina teritorija naseljenih muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i rimokatoličkim Hrvatima, od kojih je malo religioznih, Republika Bosna i Hercegovina klima se od krize do krize od 1995. godine, kada su Daytonski mirovni sporazumi okončali godine krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji.

Mirovni sporazum zaustavio je ratove u kojima je poginulo oko 100.000 ljudi tokom ranih 1990-ih, ali je Bosnu opteretio složenim i visoko disfunkcionalnim političkim sistemom. Zemlja je podijeljena na dva uglavnom samoupravljajuća "entiteta" - muslimansko-hrvatski Federaciju i uglavnom srpsko područje, nazvano Republika Srpska.

Nad ovom klimavom, rascjepkanom strukturom vlada slaba centralna vlada sa tri predsjednika, po jednog za svaku etničku grupu, koji bi trebali dijeliti vlast, ali čiji politički lideri prosperiraju na poticanju podjela.

Republika Srpska, vođena borbom srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom, više puta je prijetila secesijom, potezom koji bi rizikovao izbijanje novog kruga krvoprolića. Dodik, redovni posjetilac Rusije, najnoviji u srijedu, na sastancima s predsjednikom Vladimirom V. Putinom, gura zaseban projekat gasovoda koji bi povećao isporuke gasa iz Rusije. Njegova oblast ima vlastitu gasnu kompaniju, Gas-Res, pod kontrolom etničkih Srba, i rafineriju nafte u vlasništvu Rusa koja je ovisna o ruskoj sirovoj nafti.

Etnički hrvatski lider Bosne, Dragan Čović, kaže da podržava predloženi zapadni gasovod, ali da želi da bude pod kontrolom kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto postojećeg operatora gasovoda u Bosni, BH Gas, koji se nalazi u Sarajevu i vode ga Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi stvoriti nalazila bi se u bosanskom gradu Mostaru, etnički miješanom, ali dugo vremena bastionu hrvatskog šovinizma", piše NY Times.

"Svađe su izazvale neuobičajeno otvorenu intervenciju prošlog mjeseca od strane državnog sekretara SAD-a Antonyja J. Blinkena. U pismima ministru vanjskih poslova Bosne i Hrvatske, Blinken je osudio Čovića zbog ometanja "kritičkog projekta". Njegovi zahtjevi za novom kompanijom pod vodstvom Hrvata, rekao je, "su duplicirajući, ekonomski neodrživi i stavljaju cijeli projekt u opasnost".

"Takva očita korupcija i samoposluživanje mogli bi ugroziti" nade Bosne da jednog dana postane članica Evropske unije, dodao je gospodin Blinken.

Gospodin O'Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći jesu li ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne odgovorili na široki napad gospodina Blinkena. Oba ministra su odbila dati izjave.

Čović, koji je također odbio dati izjavu, rekao je da želi samo zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put Bosni ka Evropskoj uniji.

Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina izvršnih direktora i zaposlenika njene kompanije Bošnjaci, ali je rekla da nije potrebna nova kompanija pod vodstvom Hrvata.

"Sve je to samo politika", rekla je, napominjući da je njen jedini interes osigurati "raznoliku i stabilnu opskrbu" energijom.

Muris Čičić, ekonomist i predsjednik Bosanske akademije znanosti i umjetnosti u Sarajevu, opisao je svađe oko američki podržanog gasovoda i napore Dodika da izgradi alternativu za povećanje isporuka ruskog gasa kao "model disfunkcionalnosti Bosne".

"Sve u ovoj zemlji temelji se na etničkoj diferencijaciji, čak i plin", rekao je, dodajući:

"Naši političari su podijelili sve što je moguće podijeliti i stavili svaki komad pod svoju kontrolu. Izvan je svake ekonomske logike."

Svađe ne samo da su ometale zajedničko djelovanje u interesu cijele zemlje, rekao je Čičić, već su također stvorile plodno tlo za Rusiju da gura svoje interese.

"Bosna je tačka podjele između Istoka i Zapada - tačka gdje Rusija može lako izazvati nestabilnost putem ljudi poput Dodika", rekao je Čičić.

Dodik, dodao je, možda je najotvoreniji u izražavanju želje za crtanje granica Bosne i održavanje izvan Evropske unije, ali nije jedini koji promoviše uske etničke i često korumpirane interese s rizikom poticanja napetosti i čak nasilnih sukoba.

"Nažalost, imamo puno Dodika ovdje", rekao je.

Evropska unija je prihvatila Bosnu kao "kandidatsku zemlju" 2022. godine, kao dio svojih napora da ublaži ruski uticaj na Balkanu nakon invazije Ukrajine. Međutim, formalni pregovori nisu počeli, a izvršna ruka evropskog bloka u novembru je iznijela mračnu procjenu izgleda Bosne, navodeći da zemlja nije napredovala u borbi protiv korupcije i odugovlačila s "socijalno-ekonomskim reformama" koje je tražio Brisel.

Ideja izgradnje gasovoda za unos gasa iz susjedne Hrvatske prisutna je već skoro 15 godina, od kada je Rusija prekinula isporuke gasa kroz Ukrajinu ka Balkanu 2009. godine, što je ostavilo Sarajevo da drhti danima pri subnulim temperaturama.

"Bili smo vrlo uplašeni zbog prekida 2009. godine i shvatili smo da nemamo nikakvu energetsku sigurnost", prisjetio se Almir Bečarević, koji je tada vodio BH Gas.

Gazprom, ruski energetski div, rekao je, godinama se činio "samo normalnom kompanijom koja prodaje gas", ali "postalo je sve jasnije da Gazprom igra političke igre." Plin, dodao je, "pretvoren je u veliku geopolitičku stvar."

Bečarević i drugi počeli su lobirati za gasovod iz Hrvatske kako bi okončali ruski monopol, ali nisu napravili pomak, čak ni nakon otvaranja objekta na otoku uz hrvatsku obalu za prihvat dostava ukapljenog prirodnog plina 2021. godine.

"Godinama nije bilo ničega osim bla, bla, bla", rekao je Bečarević. "Ali rat u Ukrajini promijenio je sve. Situacija se sada promijenila 100 posto."

 
(Vijesti.ba) 

Izdvajamo