12.09.2024 / 20:01 Regija - Kontroverzni ured Vlade Srbije

Vučićeve 'internacionalne propagandne brigade' protiv serije o Naseru

Vučićeve 'internacionalne propagandne brigade' protiv serije o Naseru
Foto: Ilustracija

Ured za kulturnu i javnu diplomatiju, koju je Vlada Srbije službeno utemeljila u maju na čelu sa kontroverznim direktorom Arno Gujonom, pokrenuo je na društvenim mrežama kampanju protiv turske serije o Naseru Oriću.

Prije nekoliko sedmica, turska platforma za online gledanje Tabii, na svojim društvenim nalozima objavila je trailer za seriju o Naseru Oriću. Ova vijest je izazvala podjeljene reakcije u regionu.

Među onima koji su reagovali i napali ovaj projekat je i direktor Ureda za kulturnu i javnu diplomatiju Vlade Srbije Arno Gujon.

U kampanji pokrenutoj iz Ured za kulturnu i javnu diplomatiju plasirano je nekoliko video zapisa na engleskom jeziku koji obilju historijskim revizionizmom o ratnim dešavanjima u Srebrenici za vrijeme Agresije na BiH '92-95'.

Gujon je čak uputio pismo Mehmetu Zahidu Sobaciu generalnom direktoru TRT-a u kojem se poručuje "molimo vas da budete svjesni da novi projekat TRT-a izaziva veliku sumnju i nemir među javnošću u Srbiji i Bosni i Hercegovini".

On u pismu navodi duboku zabrinutost zbog novog projekta TRT-a.

"Serija prikazuje ratni put jednog od najzloglasnijih komandanata armije Bosne i Hercegovine tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995), Nasera Orića. Najavljena premijera TV serije pod nazivom 'Naser', u kojoj je Naser Orić, prema vašem opisu, nekritički prikazan kao heroj, izaziva veliku sumnju i nemir među javnošću u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Verujemo da renomirana kompanija kao što je TRT mora biti svjesna duboko problematičnog nasljeđa ove osobe. Naser Orić je osoba koja je orkestrirala kampanju terora koja je trajala tokom tri godine (1992-1995) u velikim dijelovima Istočne Bosne. Vodio je brojne napade i pljačke na bosanske srpske gradove i sela, tokom kojih su stotine civila, uključujući žene, djecu i starije osobe, brutalno ubijene. Prema informacijama bosanskih srpskih vlasti iz januara 1993. godine, snage Nasera Orića su napale i spalile 146 srpskih sela i zaseoka u ovom regionu do tog trenutka. Napadi su vođeni iz zaštićene zone Srebrenice, koja je trebala biti demilitarizovana od UN-a. Na osnovu najave za seriju 'Naser' na YouTube-u i načina izvještavanja u određenim regionalnim medijima, zabrinuti smo da su Naser Orić i njegov ratni tim prikazani kao heroji. Nadamo se da to nije slučaj i da serija takođe pokriva ratne zločine koje su počinile Orićeve snage tokom rata. Ako ne, vjerujemo da još uvijek postoji prilika da se isprave eventualne propuste i nadamo se da će dovoljno vremena u seriji biti posvećeno svim onima koji su patili tokom ratne komande Nasera Orića", stoji u pismu upućenom iz Vlade Srbije prema TRT-u.

Koja je uloga Ured za kulturnu i javnu diplomatiju?

Gujon je u izjavi za Večernje novosti nakon preuzimanja funkcije direkotra Ured za kulturnu i javnu diplomatiju najavio formiranje tim za borbu protiv "lažnih vijesti" o Srbiji u stranim medijima. Taj tim će, rekao je Gouillon za Večernje novosti, slati demantije i autorske tekstove.

"Želimo postići da oni koji su navikli objavljivati laži i negativne strane događaja na Balkanu, pa i o Srbiji, znaju da će svaki put dobiti odgovor i da reakcija neće izostati“, naveo je Gouillon.

Do kraja godine bi trebale biti "spremne ekipe" za engleski, francuski i njemački jezik, možda i talijanski.

"U svakom timu će biti po nekoliko novinara koji će biti ili rodom iz tih zemalja ili Srbi iz dijaspore koji su tamo rođeni, a koji razumiju jezik i mentalitet te zemlje", naveo je.

Problematikom ovog ureda pozabavio se i DW u članku pod nazivom “Gouillonove ekipe protiv 'lažnih vijesti'".

DW navodi kako je cjelokupna stvar u vazi sa Uredom obavijena velom tajne. Što će točno raditi Gouillonov „tim“? Ko će biti u njemu? Koliko će to koštati porezne obveznike? I na kraju, čemu sve to služi?

Na ta pitanja DW-a su u Vladi Srbije nije našla odgovor. Odgovor je izostao i od novopečenog direktora Gouillona.

Vučićeve “internacionalne propagandne brigade”

Nije tajna da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića počiva na širokoj i rasprostranjenoj propagandnoj mreži u srbijanskim medijima. Politika SNS-a i koalicionih partnera u potpunosti kontroliše medijsku sliku u Srbiji i na društvenim mrežama.

Međutim, kako DW naglašava "vlasti predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem mnogo puta su demonstrirale da imaju tanku kožu i živce kad su u pitanju napisi u uglednim zapadnim listovima.

Od tekstova u New York Timesu, Washington Postu, Frankfurter Allgemeine Zeitungu ili onih koje je objavio i DW – o regionalnim medijima da se i ne govori – često su pravljeni spektakli, zavjere, sazivane su konferencije za medije i emitirane specijalne emisije na Pinku i Happyju.

Upitan da ocijeni Gouillonov novi zadatak borbe protiv navodno lažnih vijesti, jedan poznati beogradski novinar odbio je govoriti za DW, rekavši da je povod neozbiljan. I da vlast trenutnim hajkama na neovisne novinare u Srbiji pravi mnogo više štete.

Željko Bodrožić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, o osnivanju "timova protiv lažnih vijesti“ kaže da se tu „propagandistička ekipa“ Aleksandra Vučića pojavljuje na novom zadatku.

"Ludilo je očigledno uzelo maha, jer sve podsjeća na Sjevernu Koreju i tamošnju Upravu za agitaciju“, navodi Bodrožić za DW.

Problem za vlast je što se odavno i u renomiranim evropskim medijima zna što se u Srbiji događa, nastavlja on.

"I te vijesti, koje bi sada Arnaud Gouillon htio demantirati, uglavnom su istinite”, navodi DW.

Ko je Arno Gujon?

Arno Gujon se, kako sam navodi, u Srbiju preselio 2012. godine, nedugo nakon što je učestvovao u Francuskoj na predizbornim skupovima 2011. godine, kao potencijalni predsjednički kandidat Bloka identitaraca, pisao je RSE o Gujonu.

Tada je izjavio da je dio Bloka identitaraca od osnivanja: "Ja pripadam evropskoj kulturi, evropskoj naciji, evropskoj krvi. Ja sam autohtonog soja", tvrdio je Gujon.

Blok identitaraca u Francuskoj ideološki se oslanjanja i svoje korijene vuče od Identitarskog pokreta, ekstremno desničarske političke ideologije nastale u Francuskoj poslije Drugog svjetskog rata koja identitet Evrope vidi kao "bijeli i Hrišćanski".

Nakon što je u Srbiji pokrenuto pitanje Gujonovog članstva u Identitarcima, on je na Facebooku objavio da taj pokret više ne postoji, da je pokret bio za čvrstu migrantsku politiku i proevropski orjentisan.

"Napustio sam ga kako bih se u potpunosti posvetio svom humanitarnom radu".

Gujon je osnivač humanitarne organizacije "Solidarnost za Kosovo" sa sjedištem u Francuskoj.

Kako se navodi na njihovom sajtu, Gujon je sa svojim bratom osnovao "Solidarnost za Kosovo" 2004. godine.

Osnivač je i organizacije "Inicijativa za natalitet i ostanak mladih u Srbiji", koja je tokom prethodne tri godine, prema podacima Agencije za privredne registere, bila neaktivna.

Gujon je državljanstvo Srbije dobio 2015. a lično mu ga je uručio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

Krajem 2020. postavljen je na čelo Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

Odlukom Vlade Srbije Arno Gujon je 23. maja smijenjen sa te funkcije i istog dana postavljen za v.d. direktora novoosnovane Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju.

"Gdje god neko napadne Srbiju, srpski narod, srpske interese, mora da zna da će dobiti odgovor iz naše kancelarije", rekao je Gujon nakon postavljanja na novu funkciju pri Vladi Srbije.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo