23.10.2024 / 14:27 BiH - Ubijeno 38 civila

Obilježena 31. godišnjica stravičnog zločina nad Bošnjacima u Stupnom Dolu

Obilježena 31. godišnjica stravičnog zločina nad Bošnjacima u Stupnom Dolu
Foto: Arhiv

Obilježena je 31. godišnjica zločina nad Bošnjacima u Stupnom Dolu i Varešu, koji se dogodio 23. oktobra 1993. godine.

Toga dana, pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane izvršili su strašan zločin, ubivši 38 civila, među kojima je bilo sedamnaest žena, petoro djece i veliki broj starijih osoba. U ovom zločinu spaljeno je 58 kuća i mjesna džamija, a nekoliko osoba ubijeno je i u Varešu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

U selu Stupni Do kod Vareša, obilježavanje ove tragične godišnjice okupilo je članove porodica žrtava, građane Vareša i brojne delegacije, uključujući i predstavnike iz vlada Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona.

Obilježavanju su uime Vlade FBiH prisustvovali federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Počast ubijenim civilima odana je polaganjem cvijeća na spomen-česmi, a zatim je upriličen obilazak mezarja žrtava.

Program obilježavanja započeo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, nakon čega su čitana imena ubijenih. Veliki broj članova porodica žrtava i građana Stupnog Dola i Vareša prisjetio se svojih najmilijih.

Ministar Lokmić istakao je da ne postoje riječi koje bi mogle ublažiti bol i patnju porodica žrtava, naglasivši važnost sjećanja na prošlost.

- Dolaskom na današnje obilježavanje kroz tišinu koja nas okružuje spoznajemo šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini. 31 godina nakon tih dešavanja, spremni smo jedni drugima pružiti ruku i krenuti dalje. Ne postoji opravdanje za zaborav, jer zaborav zločina rađa nove zločine - poručio je Lokmić.

Obilježena je 31. godišnjica ratnog zločina u Stupnom Dolu, gdje su se prisutni prisjetili tragičnih događaja iz 1993....

Posted by Nerin Dizdar on Srijeda, 23. oktobar 2024.

Naglasio je da bi bilo ispravno da počinioci odgovaraju pred zakonom i da se pokaju za svoje zločine.

- Budućnost se može graditi samo na istini - kazao je ministar Lokmić.

On je također istaknuo kako mnogi počinioci i dalje slobodno hodaju, iako su njihovi postupci nanijeli ogromnu bol nevinoj djeci i starijima.

Izrazio je nadu da se ovakvi zločini nikada više neće ponoviti te pozvao nadležne da ulože veće napore u izgradnju boljih uvjeta života za sve građane.

- Život u Stupnom Dolu danas ima drugu dimenziju, ali u duši onih koji su preživjeli strahote ostaje bolna praznina i teško breme. Molim dragog Boga da se nikada i nigdje ne ponovi ovakav zločin - zaključio je Lokmić.

Jedanaest osoba živo zapaljeno
Specijalne jedinice HVO-a su u Stupnom Dolu ubile 38 bošnjačkih civila. Ubijeno je 17 žena, petero djece, kao i veći broj staraca. Jedanaest osoba žive su zapalili. Najmlađa ubijena žrtva imala je dvije, a najstarija 74 godine. Spaljeno je 58 kuća i mjesna džamija, a selo je potpuno uništeno.

Zločinci su pokušali da prikriju zločin, ali su jedinice Ujedinjenih nacija ušle u selo i svjedočile užasu koji su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane ostavili iza sebe.

Sud u Hagu je u maju 2006. godine za ovaj stravičan zločin osudio Ivicu Rajića.

- U jednoj kući su spaljena tijela dvije starice od kojih je jedna bila invalid. Jednog muškarca, koji je bio ranjen u obje noge, vojnici HVO-a su odnijeli u kuću koju su zatim zapalili. U jednoj kući je spaljeno sedam članova jedne porodice (dva muškarca, tri žene i dva djeteta od dvije i tri godine), navodi se u presudi.

Rajić je sa Sudom u Hagu postigao Sporazum o priznanju krivice u kojem je iznio sve detalje pripreme zločina u Stupnom Dolu. U Sporazumu se navodi kako je 23. oktobra 1993., načelnik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak izdao Ivici Rajiću naređenje u kojem stoji: „Sredite situaciju u Varešu bez milosti prema bilo kome, nađite ljude dorasle vremenu i zadacima.“

U periodu od večeri 23. oktobra do 26. oktobra Rajić je odbio nekoliko zahtjeva UNPROFOR-a za ulazak u Stupni Do. Rajić je 23. oktobra obavijestio Darija Kordića, Milivoja Petkovića, Tihomira Blaškića i Marija Bradaru o izvršenom zadatku.

„Izvršio sam procjenu i u jutarnjim satima izveo napadno djelovanje na Stupni Do i Bogoš. Veliki broj MOS-ovaca i nešto civila je pobijen, a naši gubici su dva poginula i sedam ranjenih, svi van životne opasnosti. Grad Vareš je očišćen. Vareš je od danas hrvatski, borit ćemo se da ostane”, objavio je Rajić.

Nakon što su mediji počeli pisati i izvještavati o zločinima u Varešu, zamjenik načelnika Glavnog stožera Milivoj Petković je tri dana kasnije Ivici Rajiću uputio pismeno naređenje da provede istragu o zločinu u Stupnom Dolu. Istog dana, Petković je obavijestio Rajića da je cilj pismenog naređenja bio da se udovolji međunarodnoj zajednici i da Rajić, ustvari, ne treba pokretati istragu. Petković je kazao da će istragu voditi Sigurnosno-izvještajna služba HVO i da će njom rukovoditi Ivan Bandić.

Po uputama Petkovića, Rajić je učestvovao u prikrivanju zločina u Stupnom Dolu. Prikrivanje je obuhvatalo i lažnu istragu s namjerom da se prikrije obim počinjenog zločina. Rajić je potpisao izvještaje o istrazi koje je pripremio SIS, znajući da su u njima navedene lažne informacije.

U stvarnosti, HVO nikad nije izvršio pravu istragu o zločinu, i nijednom vojniku ni zapovjedniku nikad nije izrečena nikakva kazna, ni disciplinska mjera, niti je iko razriješen dužnosti. Dana 1. novembra 1993. Ivica Rajić je unaprijeđen u čin pukovnika.

Krajem godine, 27. decembra, Ivica Rajić je obavijestio organe vlasti HVO-a da po naređenju mijenja ime u Viktor Andrić, a tri dana kasnije HVO je razriješio Ivicu Rajića komandnih dužnosti i na njegovo mjesto postavio „Viktora Andrića“, što je bio gest koji je trebao da sugeriše međunarodnoj zajednici da je Ivica Rajić kažnjen i smijenjen s dužnosti zbog zločina u Stupnom Dolu.

Rajić je u Hagu potpisao Paragraf 66 u kojem se slaže da je Tužilaštvo svojim dokaznim materijalom, van razumne sumnje dokazalo da se u BiH radilo o međunarodnom oružanom sukobu u koji je bila uključena Republika Hrvatska.

“Sve vrijeme na koje se odnosi Izmijenjena optužnica u Bosni i Hercegovini je postojalo stanje međunarodnog oružanog sukoba, pri čemu je Republika Hrvatska, kao nezavisna država, sa svojom vladom, oružanim snagama i predstavnicima učestvovala u Oružanom sukobu protiv bosanskih Muslimana na teritoriji Bosne i Hercegovine kao nezavisne države”, navedeno je u dokazima Međunarodnog suda u Hagu.

Sve ovo je potvrdio i Međunarodni sud krajem novembra 2017. godine kada je izrekao presudu Prliću i drugima za UZP u kojem je navedeno kako je hrvatski državni vrh na čelu s predjednikom Franjom Tuđmanom i miistrom odbrane Gojkom Šuškom izvršio UZP u BiH.

Osim Rajića, za počinjene zločine procesuirani su Miroslav Anić-Firga i Dominik Ilijašević-Como koji nakon bijega iz mostarskog zatvora živi u Hrvatskoj.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo