07.12.2024 / 10:41 Regija - Hrvatska

Na pola radnog vremena zaposlen 33.061 penzioner

Na pola radnog vremena zaposlen 33.061 penzioner
Ilustracija

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) krajem oktobra mogućnost rada pola radnog vremena uz istovremeno zadržavanje svoje penzije koristio je 33.061 penzioner, njihov broj je u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih penzionera - 21.505.

Usporedbe radi, 2022. radilo je oko 23.000 korisnika penzije, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Penzioneri se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijedi prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.

U HZMO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje penzije.

Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu penziju i 35 godina staža polazni faktor za određivanje penzije povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.

To znači da se penzija može uvećati za maksimalno 27 posto ako neko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine.

Među onima koji se zapošljavaju nakon penzionisanja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada pa su im mirovine niže za 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina. Unatoč tome broj korisnika prijevremene mirovine raste.

Podaci HZMO-a pokazuju da je ove godine do oktobra 5032 osoba ostvarilo mogućnost prijevremenog penzionisanja. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene penzije koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosnepenzije, ali i oko 55 eura nižu penziju od prosječne starosne.

Prosječna svota prijevremene starosne penzije za oktobar iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna penzija bila 627,92 eura.

Muškarci u prijevremenu penziju mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina penzionog staža, a od 1. 1. 2030. izjednačit će se uslovi za žene i muškarce.

Za žene još uvijek traje prijelazni perid koje se svake godine povećava za tri mjeseca, pa će iduće godine uslov za prijevremenu penziju za njih biti 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.

Statistika HZMO-a pokazuje da građani to pravo u prosjeku ne iskorištavaju odmah po sticanju uslova, već koju godinu dana kasnije, prenosi Hina.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo