'Super vulkan' koji već dugo miruje mogao bi eruptirati

Uturunku, takozvani "zombie", uspavani vulkan smješten u planinama Anda u Boliviji, imao je povećanu seizmičku aktivnost i emisiju gasova, što je izazvalo strahove od predstojeće erupcije. Ova aktivnost je vidljiva u karakterističnom uzorku deformacije tla, tzv. "sombrero", gdje se zemlja u centru vulkana podiže dok se okolno područje spušta, poput oboda šešira.

Tim naučnika sa Oxforda otkrio je da je ova aktivnost posljedica kretanja tečnosti i gasova ispod kratera, koji se nalazi iznad najvećeg poznatog tijela magme u Zemljinoj kori. Uturunku je visok preko 6.000 metara i on je strato-volcano – veliki, strmi, konusni vulkan izgrađen slojevima očvrsle lave, vulkanskog pepela i stijena. Među drugim strato-volcanoes, poznatim po svojim katastrofalnim erupcijama, su Mount St. Helens i Vesuvius.

Uturunku se nalazi na manje od 40 kilometra od tri grada, i erupcija bi mogla da izazove veliku štetu i predstavlja ozbiljnu prijetnju za živote, upozoravaju istraživači. Nalazi se otprilike na pola puta između dva velika grada u Južnoj Americi – La Paz u Boliviji i Santiago u Čileu.

Tokovi lave bi progutali ove okolne zajednice, dok bi vulkanski pepeo mogao da se proširi Bolivijom, Argentinom i Čileom, piše "Daily Mail".

Više od 1.700 zemljotresa je nedavno zabilježeno oko vulkana, što je navelo naučnike da prouče Uturunku i utvrde kako bi mrtvi vulkan mogao ponovo da oživi. Istraživački tim je koristio seismic tomography – tehniku sličnu medicinskim skenovima – da bi stvorio detaljne 3D slike unutrašnjosti vulkana.

What are the chances za punu erupciju?

Takođe su analizirali fizički sastav vulkana, uključujući vrste stijena, kako bi bolje razumjeli šta se dešava pod zemljom. Njihova analiza otkrila je moguće puteve kojim se vrele tečnosti kreću naviše i gdje se gasovi i tečnosti skupljaju u komorama ispod kratera.

Naučnici vjeruju da ovo nakupljanje vjerovatno uzrokuje podizanje tla u centru – ali kažu da su šanse za punu erupciju i dalje male.

"Metode iz ovog rada could be applied to više od 1.400 potencijalno aktivnih vulkana i na desetine vulkana poput Uturunkua, koji se ne smatraju aktivnim ali pokazuju znake života – drugih potencijalnih 'zombie volcanoes'", rekao je koautor studije, profesor Matthew Pritchard sa Cornell University.

What about super-vulkan Yellowstone?

Caldera (tip kratera) Long Valley u Kaliforniji, super-vulkan, takođe se smatra "zombijem" jer je posljednji put eruptirao prije više od 550 godina. Isto važi i za super-vulkan Yellowstone, koji naučnici pomno prate.

Prema američkom Geological Survey (USGS), posljednja vulkanska aktivnost u Yellowstoneu sastojala se od erupcija tokova riolitne lave prije oko 70.000 godina, najveći od tih tokova oformio je plato Pitchstone u jugozapadnom dijelu Nacionalnog parka Yellowstone.

Jedan od najpoznatijih vulkana na svijetu, Yellowstone, smješten je ispod nacionalnog parka koji prolazi kroz tri američke savezne države – Idaho, Wyoming i Montana.

Upcoming eruption of Spur

Dok naučnici nisu sigurni da li će dva američka vulkana ikada da eruptiraju, pripremaju se za eksploziju strato-volcano Spur.

U martu su zvaničnici Aljaske upozorili da bi Spur mogao da eruptira u narednih nekoliko nedjelja ili mjeseci, nakon što su zabilježili povećanu seizmičku aktivnost, deformaciju tla i emisiju gasova. Spur se takođe nalazi na oko 125 km od Anchoragea, grada sa skoro 300.000 stanovnika, koji bi prekrio gusti vulkanski pepeo.

U četvrtak je Alaska Volcano Observatory (AVO) saopštila da se "unrest continues", jer su "frequent small volcanic earthquakes registered beneath the volcano over the past day."

Eruption will cause chaos

Erupcija će pokrenuti lančanu reakciju koja bi izazvala međunarodni haos, navodi "Daily Mail". Ogroman oblak pepela koji bi se uzdizao 15 km uvis primorao bi međunarodne centre – poput aerodroma Ted Stevens u Anchorageu (ANC) i potencijalno Fairbanks (FAI) – na zatvaranje.

Obustavljanje svih dolazećih i odlazećih letova na tim aerodromima moglo bi da izazove efekat širom zemlje, uključujući kašnjenja i otkazivanje letova, pa čak i remećenje globalnog supply chain-a.

Stotine aviona lete iznad Anchoragea i Fairbanksa svakog dana, a ne bi bili pogođeni samo putnički letovi. ANC je četvrti najprometniji teretni aerodrom na svijetu, sa preko 8.000 teretnih letova koji prolaze kroz njega svakog mjeseca.

Posljednji put kada je Spur eruptirao 1992, ANC je bio zatvoren na 20 sati dok se oblak pepela nadnosio iznad Anchoragea. Nebo je bilo zamračeno usred dana, a na kraju je sloj pepela – debelog tri milimetra – prekrio grad.

Kada Spur eruptira, oblak pepela koji će nastati predstavljaće značajnu opasnost za avione jer su čestice izuzetno abrazivne. Letenje kroz oblak pepela može brzo da ošteti vjetrobrane, površinu trupa, kompresorske lopatice ventilatora, pa čak i ugasi motor aviona. Čestice pepela takođe mogu da izazovu kvar ključnih navigacionih i operativnih instrumenata.

Sve ovo znači da je izuzetno opasno letjeti avionom dok se vulkanska erupcija dešava u blizini. Zbog toga će svi aerodromi u područjima pogođenim oblakom pepela morati da se zatvore, prenosi "b92".

(Vijesti.ba)