14.05.2025 / 09:15 Svijet - Pad mentalnog zdravlja

UNICEF upozorava: Polovina 15-godišnjaka ne zna osnovno čitati i računati

UNICEF upozorava: Polovina 15-godišnjaka ne zna osnovno čitati i računati
Foto: UNICEF

Nizozemska i Danska dva su najbolja mjesta za biti dijete na osnovu mjera mentalnog i fizičkog zdravlja i vještina, otkrilo je istraživanje koje je u srijedu objavila UN-ova organizacija za djecu UNICEF.

Francuska je zauzela treće mjesto, a slijede je Portugal i Irska, navodi se u izvještaju UNICEF-a u kojem su uspoređeni podaci iz 43 zemlje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i EU.

Novi Zeland, Kolumbija, Meksiko, Turska i Čile najlošije su rangirane zemlje.

U izvještaju se navodi da su mnoge zemlje pretrpjele nagli pad akademskih vještina djece zbog zatvaranja škola zbog pandemije Covida-19.

Direktor UNICEF-ovog ureda za istraživanja Innocenti, Bo Viktor Nylund, rekao je da su se djeca već borila na više frontova prije pandemije.

“Sada, suočene s rastućom ekonomskom neizvjesnošću, zemlje moraju dati prioritet obrazovanju, zdravlju i dobrobiti djece, kako bi osigurale njihovu životnu perspektivu i sreću, kao i ekonomsku sigurnost naših društava”, kazao je.

U 43 zemlje procijenjeno je da oko osam miliona 15-godišnjaka – oko polovine dobne grupe – nisu funkcionalno pismeni i ne znaju brojati, što znači da nisu bili u stanju razumjeti osnovni tekst.

Udjeli su bili najveći u Bugarskoj, Kolumbiji, Kostariki, Kipru i Meksiku. Bilo je svijetlih tačaka, sa stalnim smanjenjem smrtnosti djece, ukupnim smanjenjem samoubistava adolescenata i povećanjem stopa završavanja škole.

Međutim, izvještaj je izazvao zabrinutost oko mentalnog zdravlja, s padom zadovoljstva životom djece. Japan je jedina zemlja koja je zabilježila značajan napredak.

Pogoršano je i tjelesno zdravlje djece, a broj djece s prekomjernom tjelesnom masom i dalje raste.

“U jeku pandemije, podaci su postavili zabrinjavajuće mjerilo za dobrobit djece, posebno za djecu iz nepovoljnog položaja”, rekao je Nylund.

“Obim izazova s ​​kojima se djeca suočavaju znači da nam je potreban koherentan, holistički pristup koji se odnosi na cijelo djetinjstvo i koji se bavi njihovim potrebama u svakoj fazi njihovog života”, dodao je.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo