Historijski projekt Njemačke: Merz iz Litvanije zaprijetio Putinu

"Rusija, ovakva kakvu je danas gledamo, prijetnja je za sve nas. Protiv te prijetnje se branimo i zato smo danas ovdje", rekao je Merz u prisustvu litvanskog predsjednika Gitanasa Nausede. "Agresivni ruski revizionizam ne ugrožava samo sigurnost i teritorijalni integritet Ukrajine, već i našu zajedničku sigurnost u Evropi", dodao je.

Njemački kancelar naglasio je da svako ko izazove NATO mora znati da je Savez spreman i da će zajednički braniti svaki pedalj teritorije. Merz je istakao spremnost Njemačke da "pošalje jasnu poruku" ostalim članicama NATO-a: "Odmah i odlučno da ulažemo u našu sigurnost".

In Lithuania we are taking the defence of NATO’s eastern flank into our own hands:
Together, Lithuanians and Germans show that we are ready to defend Europe’s freedom against any aggressor.
Germany stands by its responsibility. Today. Tomorrow. For as long as it takes. pic.twitter.com/mceeVAj0d7

— Bundeskanzler Friedrich Merz (@bundeskanzler) May 22, 2025

"Odlučni smo braniti teritorij NATO-a od svake agresije"

Iako je Njemačka bila duboko pacifistički orijentisana nakon završetka Drugog svjetskog rata, pod vodstvom Merza planira značajno povećati svoju potrošnju na odbranu. Njegova vlada odlučna je da ispuni NATO-ov cilj, koji podržava i bivši američki predsjednik Donald Trump – povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a do 2032. godine.

"Zajedno sa našim partnerima, odlučni smo da branimo teritoriju NATO-a od svake agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost", poručio je Merz. Na pitanje o mogućnosti mira u Ukrajini, odgovorio je da "ne treba gajiti iluzije o brzom rješenju".

Tvirtai remiame mūsų partneres Baltijos šalis. Kartu esame pasiryžę ginti NATO teritoriją nuo bet kokios agresijos. Mielos lietuvės, mieli lietuviai, mielas @GitanasNauseda, galite mumis, Vokietija, pasikliauti. Štai kodėl aš esu šiandien čia. pic.twitter.com/bBmkujurBD

— Bundeskanzler Friedrich Merz (@bundeskanzler) May 22, 2025

Izrazio je nadu da će se pojaviti prilika za dogovor o prekidu vatre i mirovnim pregovorima, ali da je to proces koji tek treba započeti i koji može trajati sedmicama i mjesecima.

"Čvrsto stojimo uz Ukrajinu i kao Evropljani djelujemo zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama koliko god je to moguće", dodao je njemački kancelar. Moskva i dalje odolijeva pritiscima Zapada kada je riječ o uspostavi hitnog i bezuslovnog primirja.

Povijesni projekat – Njemačka trajno stacionira oklopnu brigadu u Litvaniji
Jedan od najambicioznijih projekata Bundeswehra postaje stvarnost: stacioniranje gotovo 5000 njemačkih vojnika u Litvaniji. Dana 1. aprila u glavnom gradu Vilnjusu službeno je uspostavljena nova, 45. oklopna brigada. Ona je glavni dio borbene grupe kojom Njemačka, na zahtjev Litvanije, osigurava istočno krilo NATO-a – kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.

Njemačka kopnena vojska do sada je imala osam brigada, a sada joj se pridružuje i deveta – ova u Litvaniji. Oklopna brigada u Bundeswehru broji između 4000 i 5000 vojnika, oko 50 tenkova, kao i lake oklopne izviđačke jedinice, inženjerske vodove, jedinice za uklanjanje mina, te kompletnu logistiku i podršku za održavanje opreme i brigu o vojnicima. Nakon što je Njemačka isporučila tenkove Leopard 2 Ukrajini, ti tenkovi su morali biti nadomješteni iz sastava Bundeswehra, što je izazvalo tehničke izazove.

Presedan za njemačku vojsku

Njemačke jedinice su i ranije učestvovale u misijama NATO-a u inostranstvu, ali ovo je prvi put u istoriji Bundeswehra da se jedna brigada trajno stacionira izvan granica Njemačke. Novi grb 45. brigade koji nose njemački vojnici na uniformama sadrži i Gediminasov toranj, simbol Vilnjusa, kao znak povezanosti s Litvanijom.

"Njemačka će biti spremna braniti svaki kvadratni centimetar teritorije NATO-a", naglasio je ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) u svom prvom govoru u Bundestagu nakon promjene vlade. Stacioniranje brigade u Litvaniji je, kako je rekao, "snažna poruka našim partnerima i jasan signal svakom mogućem protivniku".

Strateški položaj Litvanije

Litvanija, koja ima oko tri miliona stanovnika, smještena je između ruske enklave Kalinjingrad i ruskog saveznika Bjelorusije, sa kojima dijeli skoro 680 kilometara granice. I sama Litvanija razvija svoje oklopne snage – naručila je 44 moderna tenka Leopard 2 A8 njemačke proizvodnje, koje će koristiti i njemačka brigada, što će olakšati saradnju između dvije vojske.

Izgradnja infrastrukture

Od ljeta 2023. ministar Pistorius intenzivno radi na formiranju brigade. Prvo su u Litvaniju stigli štab brigade i prve logističke jedinice. Plan je da do kraja 2025. u Litvaniji bude stacionirano ukupno 5000 njemačkih vojnika.

Infrastruktura se još uvijek gradi: na vojnom poligonu Rudninkai, glavnom sjedištu brigade, izgrađuju se kasarne, nove ceste i produžava željeznička pruga. Rudninkai se nalazi na jugoistoku Litvanije, oko 30 kilometara od granice s Bjelorusijom. U Vilnjusu i Kaunasu grade se škole i vrtići za porodice vojnika.

Logistički i kadrovski izazovi

Trajno stacioniranje brigade koja će biti u punom sastavu tek do kraja 2027. predstavlja veliki logistički i finansijski izazov za obje zemlje. Litvanija je povećala svoj budžet za odbranu, dok nova njemačka vlada pod Merzovim vodstvom ne planira štedjeti kada je riječ o sigurnosti.

Problem predstavlja i manjak vojnog kadra, jer Bundeswehru generalno nedostaje osoblja. Biće izazovno pronaći 4800 vojnika i 200 civilnih radnika koji će biti spremni živjeti više godina u Litvaniji.

Ministar odbrane već je najavio mjere: kako bi služba na istočnom krilu NATO-a bila privlačnija – i generalno u Bundeswehru – uveden je tzv. "Zakon o prekretnici" koji je Bundestag usvojio početkom godine. Zakon predviđa veće dodatke za službu u inostranstvu i bolje uslove za domaće i strane misije.

Njemačko prisustvo i bilateralni sporazum

Njemačka vojska prisutna je u Litvaniji od 2017. godine, kada je Njemačka preuzela vođstvo nad multinacionalnom NATO borbenom grupom, koja je od 1. aprila 2025. pod zapovjedništvom nove oklopne brigade.

Pravna osnova za trajno stacioniranje brigade je međuvladin sporazum koji su Njemačka i Litvanija potpisale u septembru 2024. Cilj je, kako ističe litvanska strana, stvoriti "najbolje moguće uslove za njemačke vojnike i njihove porodice".

To uključuje pravo Bundeswehra na besplatno korištenje litvanskih vojnih objekata, skladištenje oružja i municije po sopstvenom nahođenju, kao i uspostavljanje vojnih pošta. Takođe je dozvoljeno otvaranje vrtića i škola na njemačkom jeziku. Nastava će se odvijati prema njemačkom nastavnom programu, a diplome će biti priznate i u Litvaniji.

(Vijesti.ba / HINA)