Uspješna žetva i izazovi suše: Medžlis Bijeljina nastavlja razvoj vakufskog poljoprivrednog dobra

Prema riječima Emira Muslija, predsjednika Medžlisa Bijeljina, trenutno se obrađuje oko 100 hektara, od čega je 16 hektara vakufske zamlje.

– S kooperantima obrađujemo oko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega vakufsko poljoprivredno zemljište iznosi 16 hektara. Ostalo se iznajmljuje ili nam naše džematlije, koje su ovdje ili u inostranstvu, besplatno ustupaju na korištenje. Treba reći da se ovdje radi o nekada uzurpiranom zemljištu, od kojeg njegovi vlasnici nisu imali nikakvu korist ili je ona bila mizerna. Danas, te su parcele u sigurnim rukama, sve je regulirano ugovorima, a zakupnine, koje godišnje iznose i do 35.000 KM, redovno se isplaćuju – kazao je Musli za Agenciju MINA.

Kao i svi poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini, tako je i Medžlis Bijeljina osjetio teret porasta cijena sjemena, zaštitnih sredstava i đubriva, niskih otkupnih cijena, ali i poljedice suše, koja je ove godine bila osjetna.

– Ipak, uspijevamo biti rentabilni, primijenjujući odgovarajuću agrotehniku, uz savjete agronoma iz Gradačca i Bijeljine. Svoje proizvode plasiramo lokalnim silosima ili mlinovima, ali bismo voljeli imati svoje silose, a jednog dana i mlin, čime bismo izbjegli niske otkupne cijene u periodu žetve – pojašnjava Musli.

Kao i prethodnih godina, Medžlis Bijeljina je vrijedno radio na sijanju površina raznim žitaricama. Prošle jeseni zasijali su oko deset hektara ječma i 50 hektara pšenice, a proljetos 40 hektara kukuruza.

– Ječam i pšenica imali su dovoljno padavina, pa smo, uz sve potrebne mjere, uspjeli ostvariti najbolje prinose do sada. Žetvu ječma i pšenice smo upravo završili i čekamo da saznamo otkupnu cijenu. To važi za sve proizvođače i tako je proteklih nekoliko godina. Prosječni prinos je sedam tona po hektaru, s tim da smo imali parcela s prinosom i više od devet tona, ali i onih po pet tona po hektaru, zavisno od kvaliteta zemljišta. Hektolitar je bio od 78 do 83, a proteini od 11 do 13, što su odlike kvalitetne pšenice. Bilo bi i bolje da pred žetvu nisu krenule velike vrućine koje su dovele do brzog sazrijevanja. To je prošle i pretprošle sezone bitno smanjilo prinos i kvalitet, ali ove godine smo, korištenjem ranih sorti, to u velikoj mjeri izbjegli – naglašava sagovornik Agencije MINA.

Poljoprivrednici širom BiH već neko vrijeme upozoravaju na ekstremnu sušu, koja bi mogla dovesti do pada prinosa kasnijih sorti, kako voća, tako i kukuruza.

Izuzetak nije ni Semberija, gdje kiša nije pala već dva mjeseca, navodi Musli, te postoji bojazan, da, ukoliko ne dođe do padavina, te žitarice mogu propasti.

– To naravno znači gubitak uloženih sredstava i u budućnosti ćemo morati razmisliti šta drugo sijati u plodoredu umjesto kukuruza. Ove jeseni planiramo početi izgradnju garaža za poljoprivredne mašine, za šta smo obezbijedili i platili sve potrebne dozvole. Nadamo se da će ovaj projekat Vakufskog poljoprivrednog dobra trajati i u budućnosti i biti dodatni oslonac u radu našeg medžlisa – dodaje na kraju razgovora Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.

(Vijesti.ba/MINA)