DW: Da li vlast u Srbiji koristi zakon za zastrašivanje opozicije i protesta?

Zbog sumnji na krivično delo „nasilno rušenje ustavnog poretka“ u posljednjih osam mjeseci privedeno je najmanje 20 osoba.

Najsvježiji slučaj dogodio se dan nakon Vidovdanskog protesta 28. juna, kada je uhapšen novosadski student zbog sumnji na „udruživanje da bi izvršio krivično delo protiv ustavnog poretka“.

Tu je i slučaj studenta Fizičkog fakulteta u Beogradu Stefana Tomića, koji se tereti za „pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja“, a navodi se da je planirao da izvede to delo na istom protestu. Prema Višem javnom tužilaštvu, Tomić je u privatnoj Votsap-grupi podelio fotografiju papira na kojem je rukom ispisan navodni plan za Vidovdanski protest: „nasilan upad“ u državne institucije, zgradu Radio Televizije Srbije, ali i privatnih medijskih kuća, poput Pinka i Informera, piše DW.

Uhapšen je četiri dana uoči protesta, a u međuvremenu mu je određen kućni pritvor od 30 dana. Pored njega, uhapšeno je i šestoro aktivista za koje se sumnja da su se sastali u jednom hotelu u Kraljevu, kako bi pripremili nasilan upad u institucije i televizije.

Slična je situacija bila i pred veliki protest 15. marta. Naime, za isto krivično delo tada je optuženo 12 osoba, od kojih je šest sada u kućnom pritvoru, a ostalih šestoro trenutno je u egzilu u inostranstvu. Osumnjičeni su privedeni dan pred veliki protest, a na osnovu prisluškivanog razgovora u prostorijama Pokreta slobodnih građana. Terete se da su pokušali „nasilno da promjene ustavni poredak“, upadom u institucije, zgrade pojedinih medija, kao i sukobom s policijom.

Privedeni su proveli dva mjeseca u pritvoru, a među njima su bili i student i aktivista organizacije STAV, Lazar Dinić, kao i profesorica u gimnaziji Marija Vasić, koja je i štrajkovala glađu nakon dva mjeseca pritvora. Oni su, nakon velikog talasa protesta, pušteni da se brane iz kućnog pritvora.

Sam čin „rušenja ustavnog poretka“ deo je Krivičnog zakonika i konkretno se navodi u članu 309: „Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili sigurnosti Srbije poziva ili podstiče da se silom promjeni njeno ustavno uređenje, svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.“

Kazna može biti i do osam godina zatvora, ako se radi o slučajevima gdje se „ruši ustavni poredak“ uz pomoć iz inostranstva.

To delo je, inače, regulisano i Ustavom Srbije, gdje se u članu 5 propisuje da je „nedopušteno djelovanje političkih stranaka koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka“.

Ipak, Veljko Milić, advokat onih koji su privedeni 15. marta, za DW tvrdi da niko od osumnjičenih nije pokušao da promjeni ustavno uređenje. On kaže da bi takvo delo značilo da neko poziva na, recimo, ukidanje Narodne skupštine, Vlade ili na postavljanje monarha.

Po Miliću, privođenje pod optužbom za takvo krivično delo ima drugu svrhu: „Najveći problem kod toga što se zapravo sva ta krivična dela protiv ustavnog uređenja zloupotrebljavaju, kako bi se ograničila sloboda izražavanja. Gotovo u svim ovim slučajevima ne postoje ni sami elementi pozivanja na promjenu ustavnog uređenja. Mi vidimo da se nekima stavlja na teret da su planirali, recimo, napad na Informer, RTS, i tako dalje. To nisu ustavne kategorije, tako da ne može biti nasilne promjene ustavnog uređenja“, kaže advokat privedenih.

Predmeti „u fioci“
Optužbi za rušenje ustavnog poretka bilo je zbog protesta protiv rudarenja litijuma, a policija je tada uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su planirale izazivanje nasilja i nereda na protestu u Beogradu zakazanom za 10. avgust 2024.

Slično je bilo i tokom postizbornih protesta u decembru 2023, kada je uhapšeno i procesuirano 38 ljudi, a najviše njih zbog krivičnog dela pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja i nasilničko ponašanje na javnom skupu. Neki građani su tada priznali krivicu da bi izbjegli zatvor, dok su drugi pušteni u kućni pritvor. Prema medijima, taj predmet je „u fioci“, jer pravosuđe nema za te slučajeve konkretna rješenja.

Upravo tu je problem, smatra advokat Milić. Po njemu, nije toliki problem u optužbi, već u njenom širokom tumačenju: „Mogu da se tumače nejednako prema svim počiniocima, tako da zaista mislim da sam zakon ne predstavlja opasnost. Prava opasnost je njegovo tumačenje od strane tužilaštva.“

Advokatica Nevena First za DW ocjenjuje da je situacija, pogotovo u slučaju studenta Stefana Tomića, potpuno suprotna od rušenja ustavnog poretka. Ona naglašava da je studentski zahtjev za raspisivanje izbora zapravo izražavanje ustavom zagarantiranih prava.

„Zahtjev za raspisivanje izbora je najlegitimnije i najlegalnije sredstvo u demokratskom društvu, koje pripada građanima, udruženjima i političkim organizacijama, posebno kada se ostvaruje mirnim putem i kroz ustavne mehanizme, kao što je do sada bio slučaj. Zato se ono ne može kvalifikovati kao pokušaj da se silom promjeni ustavno uređenje“, zaključuje First.

(Vijesti.ba)