Sastaju se Iran, Rusija i Kina: Slijede razgovori o iranskom nuklearnom programu

Spomenuti mehanizam odnosi se na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2231, koja je dio nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i uključuje automatsko vraćanje svih prethodnih sankcija Iranu u slučaju „ozbiljnog odstupanja“ od obaveza koje je preuzeo režim u Teheranu, što znači automatski povratak svih međunarodnih mjera.

Velika Britanija, Njemačka i Francuska, poznate kao E3, upozorile su teokratski režim u Teheranu da će aktivirati taj mehanizam i vratiti sve međunarodne sankcije ako do kraja augusta ne bude nikakvog napretka u nuklearnim pregovorima.

Baghaei je kazao da trenutno nema planova za nastavak nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, s kojima je Teheran do sada održao pet rundi pregovora prije izraelskih napada prošlog mjeseca.

U međuvremenu je najavljeno da će Iran i E3 krajem sedmice razgovarati u Istanbulu o iranskom nuklearnom programu. Baghaei je također dodao da će Teheran na tom sastanku zatražiti „određene odgovore“ od evropske trojke jer te zemlje nisu osudile američke i izraelske zračne napade.

E3 su, uz Kinu i Rusiju, preostale strane nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, kojim je Iranu u zamjenu za ukidanje sankcija bilo obećano ograničavanje njegovog nuklearnog programa. Sjedinjene Američke Države prve su se povukle iz tog sporazuma 2018. godine, jer je administracija tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa ocijenila da je sporazum bio „vrlo slab“.

Sastanak Irana, Kine i Rusije održat će se na nivou glavnih direktora ministarstava vanjskih poslova. Iran priznaje da s Kinom i Rusijom radi na sprečavanju povratka sankcija ili ublažavanju njihovih posljedica. Jučer je Ali Larijani, izaslanik iranskog predsjednika, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o više tema, uključujući i kontroverzni iranski nuklearni program.

Dok SAD i Evropa tvrde da Iran nikada ne smije imati nuklearnu bombu, Teheran insistira da je njegov program isključivo u mirnodopske svrhe.

Prema najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od sredine maja, ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija procijenjene su na 9.247,6 kilograma – što je 45 puta više od ograničenja postavljenog sporazumom iz 2015. godine. Iran trenutno posjeduje oko 408,6 kilograma uranija obogaćenog do 60%, što je samo mali korak do 90% potrebnih za izradu nuklearne bojeve glave.

Iran teoretski već ima dovoljno nuklearnog materijala koji, ako se dodatno pročisti, može biti iskorišten za oko 10 nuklearnih bombi, prema podacima IAEA sa sjedištem u Beču.

Rusija je 11. jula predložila uklanjanje obogaćenog uranija iz Irana i prenijela je tu ponudu iranskim vlastima, SAD-u i Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da bi Rusija mogla obogaćivati uranij za Iran na svom teritoriju, pod međunarodnim nadzorom, ali ne do nivoa koji bi omogućio proizvodnju nuklearnog oružja.

(Vijesti.ba / HINA)