Istraživači su pratili skoro 13.000 osoba uzrasta između 35 i 75 godina u okviru Brazilske longitudinalne studije zdravlja odraslih, analizirajući njihovu ishranu i rezultate kognitivnih testova tokom osam godina. Oni koji su unosili najviše zaslađivača imali su 62 posto brže opće kognitivno propadanje, što je ekvivalentno dodatnih 1,6 godina starenja mozga, u odnosu na one s najmanjim unosom.
„Naši rezultati ukazuju da umjetni zaslađivači mogu biti povezani s lošijom kognitivnom putanjom“, rekla je autorica studije dr. Claudia Kimie Suemoto s Medicinskog fakulteta Univerziteta u São Paulu. Posebno izražen pad zabilježen je u verbalnoj fluentnosti i radnoj memoriji, dok su učesnici s dijabetesom imali još brži kognitivni pad.
Studija je obuhvatila zaslađivače poput aspartama, saharina, acesulfam-K, eritritola, ksilitola i sorbitola, dok tagatoza nije bila povezana s propadanjem kognicije. Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine svrstala je aspartam u kategoriju „moguće kancerogenog“, iako ga američka FDA i dalje smatra sigurnim u određenim dozama.
Stručnjaci upozoravaju da bi rezultati mogli imati dugoročne posljedice na javno zdravlje, posebno jer se zaslađivači nalaze u brojnim „dijetetskim“ i „zdravim“ proizvodima. „Pretpostavka da su ovi zaslađivači bezopasna zamjena za šećer može biti pogrešna“, napisao je dr. Thomas Holland s Rush Univerziteta u pratećem komentaru.
Iako je studija posmatračka i ne dokazuje uzročnost, naučnici naglašavaju da ona dodatno potiče sumnje u dugoročnu sigurnost umjetnih zaslađivača i potrebu za daljim istraživanjima.
(Vijesti.ba)