Naučni skup u Sarajevu: Alija Izetbegović - misao, politika i duh

Program se realizira u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu.

U uvodnom obraćanju, reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović, između ostalog, podsjetio je da je, kao politički lider, Alija Izetbegović vodio narode u Bosni i Hercegovini u teškom vremenu njihove borbe za samostalnost države i njeno međunarodno priznanje.

– Njegova politička doktrina temeljena je na principima demokratije, poštivanja ljudskih prava i slobodi izbora. Zalagao se za Bosnu i Hercegovinu kao multietničku i multireligijsku zajednicu, u kojoj će svi građani imati jednake šanse i jednaka prava. Njegova težnja da uskladi moralne vrijednosti s modernim demokratskim principima bila je ključna za kreiranje bošnjačkog političkog identiteta – naglasio je Kavazović.

Dodao je da je Alija Izetbegović dao snažan poticaj vjerskom, političkom i kulturnom identitetu muslimana u Bosni i Hercegovini te da njegovi radovi inspiriraju mlade ljude, naučnike i istraživače da njegovim idejama udahnjuju novi život i svježinu.

– Za bosanskohercegovačke muslimane on je simbol borbe za njihov biološki opstanak. Bio je mislilac i državnik koji je, snagom svoga duha i intelekta, trasirao put te borbe. Osnažio je duh naroda i pretočio ga u političku snagu, čiji rezultat je stjecanje nezavisnosti Bosne i Hercegovine i vraćanje historijskog imena našem narodu – kazao je reis Kavazović.

Predsjednik Organizacionog odbora ovog naučnog skupa, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus, istakao je da je državnička funkcija Alije Izetbegovića svakako najvažnija.

– Ali, u okviru ovog našeg programa, mi se bavimo periodom života rahmetli Alije Izetbegovića u kojem ćemo propitivati njegovo teorijsko i misaono razumijevanje islama bošnjačkog naroda u periodu bivše Jugoslavije i, naravno, u periodu raspada tih velikih sistema – kazao je muftija Grabus.

Dodao je da vjeruje da će današnji skup, koji organizira Rijaset Islamske zajednice, otvoriti novo poglavlje u propitivanju djela i djelovanja rahmetli Alije Izetbegovića kada je posrijedi njegovo razumijevanje islama i odnos prema Islamskoj zajednici.

– Svjesni smo činjenice da se Alija Izetbegović cijeli život borio za slobodu, ljudska, vjeska prava, prava žena, i u tom smislu želimo pokazati kako njegovo teorijsko i misaono djelovanje nadilazi prostore Bosne i Hercegovine i kako je on, ustvari, globalno važan intelektualac – naveo je muftija Grabus.

Naglasio je da se rahmetli Izetbegović zalagao za slobodu čovjeka, za zajednički život ljudi na raznim prostorima, bez obzira što pripadaju, eventualno, raznim jezičkim, kulturološkim, vjerskim identitetima.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Sead Turčalo istakao je kako je Alija Izetbegović, kao samouk filozof, razvio univerzalnu misao i pogled na svijet.

– Izetbegović je smatrao da historija ima svoje značenje i da život ima cilj. Upravo kroz taj pristup, on je stvorio i neku osnovu za svoju politiku u kojoj se suočavao s egzistencijalnim ništavilom i naroda koji je predstavljao, da tako kažem, govorim o bosanskohercegovačkom narodu, što je onda svedeno kasnije, kroz prirodu rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, na jedan partikularitet – na Bošnjake, ali i dio multietničke Bosne – kazao je Turčalo.

Također, profesor Turčalo naglasio je da je naučena lekcija od Alije Izetbegovića, ustvari, njegova ideja Bosne.

– To je ideja zemlje koja nije ideja partikulariteta, nego ideja Bosne, zapravo, ideja neke vrste totaliteta, pritom da se uvažava i ono što jeste priroda same države, njena multietničnost – dodao je Turčalo.

Jedan od današnjih izlagača je i Hilmo Neimarlija, koji je u izjavi za medije kazao da se današnjim obilježavanjem iskazuje dug Aliji Izetbegoviću za njegov doprinos duhovnom napretku i institucijama muslimana.

– Alija Izetbegović kao mislilac i kao pisac prethodi Izetbegoviću kao državniku i političaru. Njegovo izvorno djelo "Islam između Istoka i Zapada", korespondira i u bitnome određuje i njegov pristup političkoj stvarnosti Bosne i zalaganju za pluralni karakter Bosne kao države ravnopravnih naroda i građana – naglasio je Neimarlija.

Uz profesore Turčala i Neimarliju, o liku i djelu Alije Izetbegovića govorit će dr. Orhan Bajraktarević, prof. Mustafa Spahić, prof. dr. Mevludin Dizdarević, dr. Amir Karić, dr. Elvir Duranović, akademik Enes Karić, dr. Samedin Kadić, Safet Softić, dr. Almir Fatić i Remzija Pitić.

Skupom moderira mr. Meho Šljivo, a završnu riječ održat će prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku.

(Vijesti.ba)