Prezentacija web platforme Retroperspective 70 i panel "Dizajn kao kulturni i razvojni okvir društva“ održani su u Historijskom muzeju BiH u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH – ULUPUBIH.
Predsjednica ULUPUBIH-a Samina Tanović je istakla značaj ovog okupljanja kao prilike da se dizajn u Bosni i Hercegovini konačno pozicionira kao ključna komponenta kulturnog i društvenog razvoja. Publici je predstavila projekat Retroperspective 70 - digitalna platforma nastalu kao proširenje istoimene izložbe povodom 70. godina ULUPUBiH-a.
Platforma predstavlja trajni, digitalizirani arhiv izložbenog materijala, s ciljem očuvanja, stručne obrade i javne dostupnosti građe. Posebnu zahvalnost uputila je Adnanu Kevriću, koji je pod mentorstvom profesora Ljubomira Todorovića započeo razvoj platforme kao studentski rad na Internacionalnom Burch univerzitetu, a kasnije profesionalno oblikovao njen sadržaj. Retroperspective 70 web stranica zamišljena je kao otvoreni arhiv koji će se kontinuirano nadopunjavati novim materijalima, dostupnim istraživačima, studentima, institucijama i široj javnosti, saopštili su organizatori.
Panel-diskusiju moderirala je historičarka umjetnosti Elma Hodžić, koja je u uvodnom obraćanju izrazila zadovoljstvo što učestvuje u projektu koji dizajn prepoznaje kao alat kolektivnog pamćenja, komunikacije i društvenog razvoja.
U fokusu razgovora bile su ključne teme: Kako dizajn oblikuje kolektivno pamćenje i identitet? Može li postati javno dobro? I najvažnije – koju ulogu u tom procesu može i mora imati ULUPUBIH.
Učenik panela Fehim Hadžimuhamedović osvrnuo se na problem elitističkog pristupa dizajnu, naglašavajući nedostatak industrijskog dizajna koji je pristupačan široj javnosti. Istakao je kako današnji dizajn čeka da se "društvo desi" – da društvo najprije mora definisati vlastite vrijednosti kako bi dizajn mogao izražavati njegov identitet.
Ismet Berbić je govorio o važnosti ulaganja u dizajn kao infrastrukturni segment društva, te kritički analizirao trenutnu vizuelnu komunikaciju u javnom prostoru. Posebnu pažnju posvetio je obrazovanju, kao ključnom faktoru za oblikovanje novih generacija, te se osvrnuo na simboličku i identitetsku problematiku dizajna zastave Bosne i Hercegovine.
Bojan Hadžihalilović je istakao kako institucije u BiH ne prepoznaju kreativce kao strateške partnere u oblikovanju prostora i kulture.
- Ne da nas ne koriste, nego nas ne znaju ni zloupotrijebiti - rekao je komentarišući marginalizaciju struke u institucionalnim okvirima.
Savjetnik ministra za nauku i kulturu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH Suvad Džafić osvrnuo se na potencijale za jačanje saradnje između umjetničke i dizajnerske zajednice i institucija vlasti. Posebno je govorio o mogućnostima uključivanja domaćih dizajnerskih projekata u evropske grantove, navodeći da u tom kontekstu često najbolje prolaze projekti koji imaju edukativnu i istraživačku komponentu, dok manifestacije i umjetnički projekti zahtijevaju jače umrežavanje i strateški pristup.
U završnom dijelu panela, učesnici su se osvrnuli na pitanje može li ULUPUBIH postati referentna tačka u razvoju dizajnerske strategije BiH. Zaključak je bio jednoglasan: može – ali samo uz proaktivnu ulogu. To podrazumijeva artikulaciju jasnih zahtjeva prema institucijama, saradnju s obrazovanjem i međunarodnim partnerima, te kreiranje konkretnih modela dobre prakse.
(Vijesti.ba/Fena)