Zavjera Assadove vojske da iskopa masovnu grobnicu u Kutejfi i stvori drugu, ogromnu grobnicu u pustinji kod grada Dumeira, dosad nije bila javno poznata.
Da bi otkrili lokaciju nove grobnice i detalje operacije, Reuters je razgovarao s 13 osoba koje su direktno učestvovale u prebacivanju tijela, pregledao dokumente zvaničnika i analizirao stotine satelitskih snimaka tokom više godina.
Operacija je nosila naziv "Pomjeri zemlju" i trajala je od 2019. do 2021. godine. Cilj je bio prikrivanje zločina režima i obnavljanje njegovog ugleda, tvrde svjedoci. Reuters je obavijestio vladu predsjednika Ahmed al-Sharaa o nalazima istrage, ali nije dobio odgovor.
Agencija nije otkrila tačnu lokaciju grobnice kako bi se spriječilo njeno narušavanje. Uskoro će biti objavljen poseban izvještaj o tome kako je operacija sprovedena i kako su novinari otkrili šemu. S najmanje 34 rova dužine po dva kilometra, grobnica u pustinji kod Dumeira spada među najopsežnije tokom sirijskog građanskog rata. Svjedoci i dimenzije ukazuju da bi tamo mogle biti sahranjene desetine hiljada ljudi.
Assadova vlada je počela sahranjivati mrtve u Kutejfi oko 2012. godine, a grobnica je sadržavala tijela vojnika i zatvorenika koji su umrli u zatvorima i vojnim bolnicama. Sirijski aktivista za ljudska prava otkrio je postojanje grobnice 2014. godine objavivši fotografije lokalnim medijima.
Njena tačna lokacija postala je poznata tek kasnije, kroz sudska svjedočenja i medijske izvještaje.
Od februara 2019. do aprila 2021, šest do osam kamiona sa zemljom i ljudskim ostacima kretalo se gotovo svake noći iz Kutejfe ka Dumeiru.
Reuters nije mogao potvrditi da li su tijela dolazila i s drugih lokacija, niti je pronašao dokumentaciju o operaciji "Pomjeri zemlju".
Svi učesnici se sjećaju užasnog mirisa, uključujući vozače, mehaničare, buldožeristu i bivšeg oficira iz Assadove Republikanske garde.
Bivši predsjednik Assad, koji se nalazi u Rusiji, i vojni zvaničnici koje su svjedoci identificirali nisu bili dostupni za komentar. Nakon pada diktature krajem prošle godine, Assad i njegovi saradnici su pobjegli iz zemlje.
Ideja o prebacivanju tijela nastala je krajem 2018. kada je Assad bio blizu pobjede u ratu. Oficir iz Republikanske garde kaže da je cilj bio obnavljanje međunarodnog ugleda nakon godina sankcija i optužbi za brutalnost.
U to vrijeme, Assad je već bio optužen za masovna hapšenja, ali nijedna nezavisna grupa nije imala pristup zatvorima ili grobnicama. Do Assadovog pada, svih 16 rovova u Kutejfi, koje je dokumentirao Reuters, bilo je ispražnjeno. Prema sirijskim organizacijama za ljudska prava, više od 160.000 ljudi nestalo je u sigurnosnom aparatu bivšeg režima i vjeruje se da su sahranjeni u desetinama masovnih grobnica.
Organizirana iskopavanja i DNK analiza mogli bi pomoći u rasvjetljavanju njihove sudbine. Međutim, zbog nedostatka resursa, čak i poznate grobnice ostaju nezaštićene i neistražene. Nova sirijska vlast, koja je svrgnula Assada u decembru, nije objavila dokumentaciju o sahranjenima, uprkos apelima porodica nestalih.
Ministar za vanredne situacije Raed al-Saleh rekao je da broj žrtava i potreba za obnovom pravosuđa otežavaju rad. Nacionalna komisija za nestale najavila je osnivanje DNK banke i digitalne platforme za porodice, uz potrebu za obukom stručnjaka iz forenzičke medicine.
- Postoji rana koja krvari dok god majke čekaju da pronađu grobove svojih sinova, žene grobove svojih muževa, a djeca grobove svojih očeva - rekao je al-Saleh za poluzvanični sajt al-Watan.
Mohamed Al Abdallah, direktor Centra za pravdu i odgovornost u Siriji, rekao je da je neorganizirano prebacivanje tijela katastrofalno za porodice.
- Sastavljanje tijela kako bi se vratili potpuni ostaci bit će izuzetno komplicirano - rekao je, dodajući da je osnivanje komisije pozitivan korak, ali da joj nedostaju resursi i stručnjaci.
Učesnici operacije kažu da bi govor u to vrijeme značio sigurnu smrt.
- Niko ne bi smio odbiti naređenje. I ti bi mogao završiti u tim rovovima - rekao je jedan vozač.
(Vijesti.ba / FENA)