Dejton predvidio državne željeznice: Zašto se na tome ne insistira!?

Iako je trebao biti osnova za koordinirano upravljanje transportom, energetikom, komunikacijama i komunalnim uslugama, ovaj Aneks nije u potpunosti implementiran.

Poznat kao "Sporazum o osnivanju javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini", trebao je biti ključni instrument ekonomske i infrastrukturne integracije države. Potpisan 1995. godine, Aneks predviđa formiranje nezavisnih javnih preduzeća koja bi upravljala zajedničkim resursima, uključujući ceste, željezničke pruge, luke, poštu, telekomunikacije i komunalne usluge, izvan nadležnosti entiteta. U članku 2. Aneksa predviđa se osnivanje transportnog preduzeća, dok član 3. jasno stavlja do znanja da ovo preduzeće može poslužiti kao model za formiranje drugih zajedničkih korporacija.

Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike BiH i bivši član ratnog Predsjedništva BiH, podsjeća da Aneks IX nikada nije implementiran u punom obimu.

- Njegova primjena blokirana je od samog početka. U blokadi su prednjačile vlasti Republike Srpske, ali ni vlasti Federacije BiH ni državne institucije nisu ozbiljno pristupile realizaciji sporazuma. Glavni razlog je namjerna politika RS-a, gdje se ne vidi dobitak za entitet ako BiH kao država ne oslabi. Njihov prioritet je onemogućiti sve što vodi jačanju države - rekao je Lazović Feni.

Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo, ističe integrativnu funkciju Aneksa IX te navodi da, dok su ostali aneksi Dejtona često favorizirali etničke ili entitetske podjele, Aneks IX je imao zadatak da integrira državu i društvo.

- Infrastrukturni sistemi - elektroprijenos, telekomunikacije, željeznice, trebali su funkcionirati kao samostalne korporacije izvan entitetskih nadležnosti, što bi uveliko doprinijelo integraciji društva i države. Neimplementacija Aneksa IX, predstavlja kršenje međunarodnog ugovora. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor koji su potpisale tri države, a pet velikih sila su garant. Odgovornost je primarno na domaćim političkim akterima, koji su ignorisanjem obaveza uskratili Bosni i Hercegovini priliku da funkcionalno integriše ključne sektore - rekao je Trnka.

Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija (BHŽJK) osnovana je kao direktna implementacija Aneksa IX, uz namjeru da uspostavi institucionaliziranu saradnju između entiteta i entitetskih željezničkih kompanija. Cilj je bio da se osigura neometan, siguran i redovan međuentitetski i međunarodni željeznički saobraćaj, ali i da se stvore temelji za eventualnu integraciju drugih transportnih sistema u državi.

- Sistem je zamišljen tako da kompanije sarađuju u koordinaciji sa državnim standardima, izbjegavajući poteze koji bi mogli naštetiti međuentitetskom prometu, poput usvajanja nekompatibilnih tehničkih normi ili voznog parka koji nije pogodan za međunarodne i međuentitetske rute. Međutim, uprkos postojanju tehničke infrastrukture, puni operativni kapacitet BHŽJK još nije zaživio. Pitanja dodjele željezničkih pravaca, upravljanja međunarodnim rutama i standardizacije signalizacije ostaju dijelom nerješena - kazali su Feni iz te ustanove.

BHŽJK je učestvovala u izradi i primjeni zakona i propisa za željeznički sektor, koordinaciji međunarodnih sporazuma, memoranduma o razumijevanju i graničnih procedura.

Iako BHŽJK tehnički postoji i djelimično funkcionira, njen puni potencijal i dalje je ograničen zbog nedostatka političke koordinacije i nepostojanja efektivnog pravnog okvira koji bi omogućio operativnu nadležnost na cijeloj teritoriji BiH.

- Projekti poput modernizacije koridora Vc i digitalizacije železničkog saobraćaja pokazuju da tehnička i infrastrukturna osnova postoji, ali politički i institucionalni okvir i dalje kvari implementaciju Aneksa IX - dodaju.

Mehmed Konaković, inženjer saobraćaja i stručnjak za infrastrukturu, ističe da je tehnička izvodljivost uspostave državnih preduzeća očigledna.

- Postoji infrastruktura – željeznički terminali, logistički centri, digitalizacija sistema. Tehnički preduvjeti su tu, ali problem je institucionalni. Politička volja jednostavno ne postoji, a ona je ključna za formiranje povjerenstva koje bi omogućilo punu funkcionalnost BHŽJK i drugih javnih preduzeća. Aneks IX je važan za pristup evropskim fondovima i međunarodnoj saradnji. Jedna od ključnih posljedica neuspostavljanja operativnog transportnog preduzeća je što BiH nije mogla koristiti evropske fondove za infrastrukturne projekte. Imati jedinstveno tijelo, jednu adresu za pregovore, jedno povjerenstvo, bilo bi od presudnog značaja za razvoj infrastrukture i integraciju s evropskim transportnim mrežama - kazao je Konaković za Fenu.

Energetski sistem Bosne i Hercegovine, iako formalno pokriven Aneksom IX, funkcionira fragmentirano, s infrastrukturom pod nadležnošću entitetskih tijela. To je direktno utjecalo na mogućnost uspostave jedinstvene elektroprijenosne korporacije koja bi obuhvatala cijelu teritoriju države.

Mehmed Konaković ističe da se energetska infrastruktura u teoriji može integrirati, ali bez političke volje i operativnog povjerenstva definirano Aneksom IX, projekti poput sjeverne i južne interkonekcije ostaju nepotpuno realizirani.

- Jedini način da BiH racionalno koristi svoje energetske resurse i pristupi evropskim fondovima jeste kroz Aneks IX i uspostavu nezavisne, državne, ali entitetski koordinirane korporacije - naglašava Konaković.

Slična situacija je i u poštanskom i komunalnom sektoru. Iako Aneks IX predviđa model zajedničkih preduzeća koja bi pružala usluge na teritoriji cijele države, Federacija i Republika Srpska nisu pokazale dovoljno političke volje da te inicijative sprovedu. Stručnjaci ističu da je pravni okvir Aneksa IX dovoljan da se takva preduzeća osnuju, ali institucionalna inertnost i etnonacionalne blokade entiteta učinile su primjenu praktično nemogućom.

- Aneks IX je jedan od rijetkih elemenata Daytonskog sporazuma koji je predviđen da integrira državu. Transport, energetika, poštanske i komunalne usluge - sve su to sistemi koji bi morali funkcionisati izvan nadležnosti entiteta. Njihova neimplementacija nije rezultat tehničkih problema, nego svjesne političke opstrukcije - rekao je Trnka.

Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu, dodatno pojašnjava da je blokada Aneksa IX prvenstveno proizvod "političke agende" koja, prema njegovim riječima, favorizira entitetske interese nad državnim. Kako navodi, Republika Srpska kontinuirano vodi politiku u kojoj jačanje države znači gubitak za RS, dok druge političke strukture u Federaciji nisu dovoljno aktivno tražile implementaciju sporazuma ili podizale demokratski pritisak na izvršnu vlast.

- Ovo nije samo institucionalni problem, ovo je pitanje političke volje. Ako strane u Aneksu IX ne žele provesti svoje obaveze, cijeli sistem ostaje paraliziran, a građani trpe zbog nedostatka funkcionalnih i integrisanih javnih usluga - naglašava Cero.

Eksperti upozoravaju da neuspostavljanje javnih korporacija u sektorima energetike i komunalnih usluga ima dugoročne posljedice. Pored smanjenog pristupa evropskim fondovima i investicijama, otežana je i koordinacija međunarodnih projekata, standardizacija usluga i modernizacija infrastrukture. Primjeri iz željezničkog sektora, gdje je formirana BHŽJK, pokazuju da tehnički kapaciteti postoje, ali bez političke podrške i formalnog operativnog okvira integracija cijele države ostaje nedostižna.

- Da je povjerenstvo postojalo, danas ne bismo imali dilemu hoće li se formirati javna preduzeća, niti bi političke rasprave toliko kočile infrastrukturni razvoj - rekao je Konaković.

Muharem Cero dodatno objašnjava da postoji dvostruka odgovornost, s jedne strane politički otpor, a s druge nedovoljna inicijativa federalnih i državnih vlasti.

- Dio problema leži u sebičnim interesima, a dio u institucionalnoj inertnosti. Ako bi sve strane u Aneksu IX ozbiljno pristupile formiranju javnih preduzeća, situacija bi izgledala potpuno drugačije. Ovdje je ključno pitanje političke volje – ili njenog nedostatka - istaknuo je Cero.

U Registar pravnih osoba koje osnivaju institucije BiH upisane su Službeni list BiH, Državno regulatorno povjerenstvo za električnu energiju, Neovisni operator sustava u BiH, Elektroprijenos BiH, Povjerenstvo za računovodstvo i reviziju BiH, Izvozno-kreditna agencija BiH, Institut za nestale osobe BiH, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, Društvo Crvenog krsta BiH, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH.

Aneks IX Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaje potencijal za integraciju BiH, ističu sagovornici Fene.

Njegova puna implementacija bi omogućila stvaranje funkcionalnih javnih korporacija u sektorima transporta, energetike, poštanskih i komunikacijskih usluga, čime bi se unaprijedila efikasnost, pristup međunarodnim fondovima i opća državna stabilnost.

Stručnjaci se slažu da bez političke volje, koordinacije između entiteta i aktivne uloge međunarodnih garantora, Aneks IX ostaje više deklarativno nego operativno rješenje, a Bosna i Hercegovina, kako su istaknuli, nastavlja s fragmentiranim i parcijalno funkcionalnim sistemima javnih usluga.


(Vijesti.ba)