Stanari splitske zgrade smanjili troškove: Cijela zgrada se napaja na solarne panele

Ideja o solarima rodila se prije više od deset godina, a realizovali su je u trenutku kada su počele rasti cijene električne energije, piše Index.hr.

Elektrana snage 10 kilovata koštala ih je oko 12 hiljada eura i, prema izračunima, isplatit će se za tri godine. Troškovi zajedničke potrošnje bit će svedeni na nulu, a višak proizvedene energije omogućit će im dodatnu zaradu.

Još 2011. godine na ideju je došao predstavnik stanara Radoslav Đorđević, po struci inžinjer strojarstva. Prisjeća se kako su ga tih godina mnogi smatrali pomalo ludim, a danas je ponosan na realizaciju projekta koji, kako naglašava, ne bi bio moguć bez potpore stanara.

"Ova je centrala prva napravljena u Dalmaciji na stambenoj zgradi. Praktično od Istre do Dubrovnika niko još na stambenoj zgradi nije postavio centralu. Finansirana je iz naših vlastitih sredstava. Još čekamo neke papire iz HEP-a, zbog čega trenutno radi s 10 posto snage, a uskoro će punim kapacitetom.

Ukupne snage od 10 kilovata proizvodit će dvostruko više energije nego što je potrebno, a sve pratimo pomoću aplikacije. Tokom sunčanih sati proizvodnja je veća pa tada energiju predajemo HEP-u.

Ovu moju ideju, koja je u počecima mnogima bila pomalo ludasta, podržali su svi stanari. Vlasnici svih 64 stana jednoglasno su prihvatili projekt. Bez njihove podrške i složnosti ovo danas ne bi bilo moguće", rekao je predstavnik stanara Radoslav Đorđević.

Fotonaponska elektrana sistem je koji na krovu pretvara sunčevu svjetlost u električnu energiju pomoću posebnih panela. Ta se energija koristi za potrebe zgrade, a višak se može predati u električnu mrežu.

"Mjesečne troškove za dizala i rasvjetu dosad smo plaćali 290 eura, a zbog poskupljenja će računi uskoro biti i veći od 300 eura. Za zajedničku potrošnju, za dva dizala i 36 lampi, iznos će se isplatiti u 35 rata", rekao nam je Radoslav.

Osim što su postali prva stambena zgrada u Dalmaciji koja ima solarnu elektranu na krovu, spadaju i među rijetke splitske zgrade s energetskim certifikatom A+, koji, kažu, predstavlja vrhunac energetske efikasnosti u graditeljstvu.

Za njihove uspjehe, ističe Radoslav, bio je potreban i novac, ali ga ne bi prikupili da nije bilo složnosti stanara – kao ni jedne ključne prostorije u zgradi.

"Novac smo imali jer smo od prostorije koja je bila smećarnica napravili poslovni prostor i iznajmili ga. Taj novac išao je na poseban račun. Nešto smo trošili na sitne troškove, ali se u pravilu taj novac nije dirao – trošili smo sredstva iz pričuve. Kada se novac na računu nagomilao, nama je ovo bilo kao da idemo kupiti sladoled u dućan. Još uvijek imamo novca na tom računu", dodao je Radoslav.

Na krovu nebodera u Šimićevoj ulici, uz postojeće solarne panele, stanari planiraju dodatno proširiti ovu energetsku revoluciju. Ipak, projekt je trenutno na čekanju jer pomažu stanarima susjednih zgrada da i oni pokrenu vlastite projekte obnovljivih izvora energije.

"Već je susjedna zgrada iza mene preuzela red, oni su u završnoj fazi pregovora i ugovaranja, a zatim će i sljedeći neboder, koji se toplinski obnovio, krenuti istim putem", rekao je Đorđević.

U Hrvatskoj je danas više od 10 hiljada zgrada i kuća opremljeno solarnim elektranama, od čega je oko 6 hiljada sufinansirano državnim poticajima. Iako su solarni paneli još uvijek najčešće ugrađeni na porodičnim kućama, sve je veći interes za njihovu ugradnju i u višestambenim objektima.

(Vijesti.ba)